Šerijatski stav o kupovini automobila na lizing

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Kontaktirala sam jednu organizaciju koja vrši finansiranje kupovine automobila. Funkcioniše na način da oni kupe automobil koji želim, te ga ja otplaćujem na lizing. Oni su vlasnici automobila, vlasništvo se prenosi tek nakon otplate posljednje rate. Do tada imam punomoć s kojom koristim auto, registrujem ga i ostalo vezano za korištenje auta. Plaća se učesće 20%, a ostatak na određeni dogovoreni broj rata (naravno, uz određenu veću cijenu u konačnici s obzirom na odgođeno plaćanje). Troškovi obrade su fiksni i plaćaju se odmah jednokratno na početku u iznosu 200 KM. Kasnije nema nikakvih troškova.

Da li je ovakav vid kupovine automobila halal?

Odgovor:

Na osnovu opisanog moglo bi se zaključiti da je riječ o ugovoru o najmu poslije kojeg predmet najma prelazi u vlasništvo najmoprimca (tzv. idžare muntehije bit-temlik). Ova vrsta transakcije sastoji se od dva odvojena ugovora: ugovora o najmu kojemu prethodi zahtjev najmoprimca uz obećanje o prijenosu vlasništva putem ugovora o prodaji, uz realnu ili simboličnu cijenu, ili putem ugovora o poklonu. Na taj način se izbjegava zabrana spajanja dva ugovora u jednoj transakciji. Novi ugovor kojim se prenosi vlasništvo je neophodan zato što se ugovorom o najmu ne prenosi vlasništvo nad predmetom već se ustupa pravo korištenja. Budući da je ova vrsta transakcije korisna po obje strane, da u njoj nema nepoznanice niti velike neizvjesnosti, da ne sadrži kamatne klauzule, te da su ugovori kao i uvjeti u osnovi dopušteni, izrazita većina učenjaka smatra da je ova transakcija šerijatski dopuštena. Zadržavanje vlasništva, koje se postiže putem ugovora o najmu, u funkciji je garancije isplate cijene automobila kroz obročnu isplatu rente za njegovo korištenje. Garancija za štetu u ovom slučaju podliježe propisima ugovora o najmu. Razlika između trenutne i odgodne cijene kod ovih učenjaka je šerijatski prihvatljiva kada se razmjenjuje imovina različitih vrsta, pod uvjetom da makar jedna od njih ne spada u tzv. kamatnu imovinu (kao što su zlato, srebro, novac...) čime se izbjegava opasnost kamatonosnog poslovanja. Sličan olakšavajući model nabavljanja automobila ili nekog drugog sredstva/imovine može se realizirati putem ugovora o kupoprodaji na rate/odgođeno plaćanje (bej' bit-taksit). Prema odluci Međunarodna akademija islamskog prava iz Džedde, ovaj model kuporodaje, koji obično podrazumijeva veću cijenu robe u odnosu na trenutnu cijenu, dozvoljen je uz uslov da kupoprodajne strane pri potpisivanju ugovora odrede konačnu cijenu, odnosno konačni rok otplate dogovorenih rata. Prodavac nema pravo zadržati vlasništvo nad predmetom kupoprodaje nakon sklapanja ugovora, jer je to suprotno cilju ove vrste ugovora, ali mu je dozvoljeno da zahtijeva od kupca polaganje zaloga za predmet kuporodaje kako bi zaštitio svoje pravo do isplate zadnje rate. Odgovornost za štetu u tom slučaju prelazi na kupca u momentu primopredaje robe.