Promo banner

A+ A A-

Evropski parlament donio rezoluciju o Srebrenici

Sarajevo, 15. januar 2009. (MINA) - Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, je povodom donošenja rezolucije o Srebrenici, koju je danas 15. januara/siječnja 2009. godine donio Evropski parlament (EP) na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, izdaje slijedeće saopštenje/priopćenje za javnost:

Danas 15. januara/siječnja 2009. godine Evropski parlament (EP) je na ovogodišnjem prvom plenarnom zasjedanju u Strasbourgu donio rezoluciju o Srebrenici, sa kojom EP poziva države članice EU i države zapadnog Balkana, da obilježe 11. juli/srpanj danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U rezoluciji, koju su zajedno predložile sve političke grupacije u EP, naglašeno je, da je se potrebno podsjetiti i prikladno pokloniti svim žrtvama zločina, koji su počinjeni za vrijeme ratova na Balkanu.

Rezolucija je donesena tačno tri mjeseca od kada je u Briselu bila delegacija „Udruženja majki Srebrenice i Žepe", koja je potpredsjednici Evropskog parlamenta Diani Wallis iz političke grupacije Liberala i Demokrata za Evropu (ALDE), izručila prijedlog rezolucije o Srebrenici u prisutnosti slovenskog poslanika u EP Jelka Kacina (LDS/ALDE). Diana Wallis je prošle godine zajedno sa slovenskim poslanikom u Evropskom parlamentu Jelkom Kacinom prisustvovala komemoraciji u Potočarima (Srebrenica). Uručivanju prijedloga rezolucije u EP prisustvovao je i vrhovni poglavar muslimana u Bosni i Hercegovini reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

U obrazloženju prijedloga rezolucije slovenski poslanik u EP Jelko Kacin je između ostalog rekao: »Srebrenica je i zataškavanje zločina i uništavanje masovnih grobnica. Srebrenicu moramo ugraditi u naše zajedničko historijsko pamćenje i u temelje proširenja EU na područje zapadnog Balkana. Ne smijemo pristajati na diskriminatorne i isključive stereotipe o pojedinim narodima, boriti se moramo protiv kolektivne krivice. Odgovorni za genocid u Srebrenici moraju u Haag, na sud, u zatvor, mi moramo zajednički pomoći graditi i omogućiti evropsku budućnost za Srebrenicu, za tamošnje ljude i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Posebno bi se zahvalio konferenciji predsjednika, koja je jednoglasno podržala prijedlog, da mlade Bošnjake i Srbe iz Srebrenice zajedno, svake godine, pozovemo u EP, da bi izvan Srebrenice, bez pritisaka i stresova domaće sredine razmišljali, planirali i gradili zajedničku i ljepšu budućnost za Srebrenicu i cijelu BiH. Ova Rezolucija nije namijenjena prošlosti. Iako govori i o mrtvima namijenjena je živima i njihovoj boljoj budućnosti.

Međunarodni institut IFIMES pozdravlja donošenje rezolucije i nada se, da će se i države zapadnog Balkana odazvati i obilježiti 11. juli/srpanj kao dan žalosti i sjećanja na počinjeni genocid u Srebrenici. Majke Srebrenice, koje su u ratu izgubile svoje najbliže, svjesne su, da budućnost zapadnog Balkana nije moguća bez istine, pravde i pomirenja. Žele stabilnu i sigurnu regiju za sve generacije, koje dolaze, sa nadom, da se takvi zločini neće više nikada dogoditi.

Međunarodni institut IFIMES upozorava, da domaći političari u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu ne smiju zloupotrijebiti donesenu rezoluciju o Srebrenici za pridobivanje političkih poena nego tu priliku treba iskoristiti kao korak naprijed ka neophodnom pomirenju na zapadnom Balkanu.

Kao što je zapisano u donesenoj rezoluciji, genocid u Srebrenici dogodio se u mjesecu julu/srpnju 1995. godine, kada su srpske snage pod komandom generala Ratka Mladića, koji je neposredno bio podređen tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, ubile preko 8.000 bosanskih muslimana (Bošnjaka) prije svega muškaraca i dječaka te deportirale skoro 25.000 žena, djece i starijih. Tako je počinjen najveći ratni zločin u Evropi poslije završetka Drugog svjetskog rata.

Evropski parlament je jedina institucija EU, koji neposredno predstavlja građane država članica, zbog toga je toliko još važnije, da je rezoluciju donio uz podršku svih poslaničkih grupa, što daje poseban pečat nedavno okončanoj godini međukulturnog dijaloga u Evropi, kaže se u saopćenju Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane.

 

Tekst rezolucije o Srebrenici

Rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici

Evropski parlament,

- poštujući svoju rezoluciju od 7. jula 2005. "Balkan: 10 godina nakon Srebrenice",

- poštujući Sporazum o stablilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Bosne i Hercegovine potpisanog 16. juna 2008. i preporuke o članstvu u Evropskoj uniji datih svim zemljama zapadnog Balkana na samitu Evropske unije u Solunu 2003. godine,

- poštujući Pravilo 103(4) svojih Pravila o postupku;

A. budući da je 11. jula 1995. bosanski grad Srebrenica, koja je u to vrijeme bila izolirana enklava koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo sigurnom zonom svojom odlukom donesenom 16. aprila 1993., pala u ruke snaga srpskih militanata koje je predvodio general Ratko Mladić a pod komandom tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića;

B. budući da su u roku od nekoliko dana krvoprolića nakon pada Srebrenice snage bosanskih Srba, kojima je zapovijedao general Ratko Mladić i paravojne jedinice, uključujući srbijanske neredovite policijske jedinice koje su ušle na bosanski prostor iz Srbije, skupno smaknule više od 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, koji su tražili sigurnost na ovom području pod zaštitom Mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR); budući da je na silu deportovano skoro 25 000 žena, djece i starijih osoba, čineći ovaj događaj najvećim ratnim zločinom u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata,

C. budući da se ova tragedija, koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) proglasio činom genocida, odvila na mjestu koje su Ujedinjene nacije (UN) proglasile sigurnom zonom, zbog čega je ona simbol nesposobnosti međunarodne zajednice da intervenira u sukobima i zaštiti civilno stanovništvo,

D. uzimajući u obzir višestruka kršenja Ženevske konvencije koja su počinili vojnici bosanskih Srba nad civilnim stanovništvom Srebrenice, uključujući protjerivanje hiljada žena, djece i staraca kao i silovanje velikog broja žena,

E. budući da uprkos ogromnim naporima učinjenim do današnjeg dana da se otkriju i iskopaju masovne i pojedinačne grobnice te identificiraju tijela žrtava, do sada izvedena istraživanja ne dozvoljavaju potpunu rekonstrukciju događaja u Srebrenici i oko nje,

F. budući da nema stvarnog mira bez pravde, te budući da puna i bezuvjetna suradnja sa MKSJ ostaje osnovni zahtjev za zemlje zapadnog Balkana za budući nastavak procesa integracije u Evropsku uniju,

G. budući da je general Radislav Krstić kao pripadnik vojske bosanskih Srba prva osoba koju je MKSJ proglasio krivom zbog pomaganja i poticanja srebreničkog genocida, budući da je jedan od dvojice najistaknutijih optuženika Ratko Mladić još uvijek na slobodi skoro četrnaest godina nakon tragičnih zbivanja, i budući da je pozdravljeno to što je Radovan Karadžić prebačen u MKSJ,

H. budući da je institucionalizacija dana sjećanja najbolji način odavanja poštovanja žrtvama zločina i slanje jasne poruke budućim generacijama,

 

1. Evropski parlament se sjeća i odaje počast svim žrtvama okrutnosti tokom rata u bivšoj Jugoslaviji; izražava svoje saučešće i solidarnost sa porodicama žrtava, od kojih mnoge žive bez konačne potvrde o sudbini njihovih očeva, sinova, muževa ili braće; priznaje da je ovaj nastavak bola pogoršan propustom da se privedu pravdi odgovorni za ove događaje;

2. Poziva Vijeće i Komisiju da prikladno odaju počast godišnjici čina genocida Srebrenica - Potočari podržavajući priznanje Evropskog parlamenta o 11. julu kao danu sjećanja na srebrenički genocid u cijeloj Evropskoj uniji i poziva sve zemlje zapadnog Balkana da učine isto;

3. Poziva na dalje napore za privođenje pravdi ostalih bjegunaca, izražava svoju punu podršku važnom i napornom radu MKSJ i naglašava da je privođenje pravdi za zločine u i oko Srebrenice još važan korak prema miru i stabilnosti u regionu;

4. Naglašava važnost pomirenja kao dijela evropskog integracionog procesa; ističe važnu ulogu religijskih zajednica, medija i obrazovnog sistema u ovom procesu, tako da stanovništvo svih etničkih grupa može prevazići tenzije prošlosti i početi miroljubiv i iskren suživot u zajedničkom trajnom miru, stabilnosti i ekonomskom razvoju; podstiče sve zemlje da učine dalje napore i dođu do dobrih odnosa unatoč teskoj i opterećavajućoj prošlosti;

5. Nalaže svom predsjedniku da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću, Komisiji, vladama država članica, Vladi i Parlametnu Bosne i Hercegovine, njenim entitetima i regionalnim jedinicama, i vladama i parlamentima država zapadnog Balkana.

 

Tekst rezolucije na engleskom jeziku

European Parliament resolution on Srebrenica

The European Parliament,

-  having regard to its resolution of 7 July 2005 on 'The Balkans: 10 years after Srebrenica',

-  having regard to the Stabilisation and Association Agreement between the European Union and Bosnia and Herzegovina signed on 16 June 2008 and the prospect of EU membership held out to all the countries of the western Balkans at the EU summit in Thessaloniki in 2003,


-  having regard to Rule 103(4) of its Rules of Procedure,

A.  whereas in July 1995, the Bosnian town of Srebrenica, which was at that time an isolated enclave proclaimed a Protected Zone by a United Nations Security Council Resolution of 16 April 1993, fell into the hands of the Serbian militias led by General Ratko Mladić and under the direction of the then President of the Republika Srpska, Radovan Karadžić,

B.  whereas, during several days of carnage after the fall of Srebrenica, more than 8000 Muslim men and boys, who had sought safety in this area under the protection of the United Nations Protection Force (UNPROFOR), were summarily executed by Bosnian Serb forces commanded by General Mladić and by paramilitary units, including Serbian irregular police units which had entered Bosnian territory from Serbia; whereas nearly 25 000 women, children and elderly people were forcibly deported, making this event the biggest war crime to take place in Europe since the end of the Second World War,

C.  whereas this tragedy, declared an act of genocide by the ICTY, took place in a UN-proclaimed safe haven, and therefore stands as a symbol of the impotence of the international community to intervene in the conflict and protect the civilian population,

D.   having regard to the multiple violations of the Geneva Conventions perpetrated by Bosnian Serb troops against Srebrenica's civilian population, including deportations of thousands of women, children and elderly people and the rape of a large number of women,

E.   whereas in spite of the enormous efforts made to date to discover and exhume mass and individual graves and identify the bodies of the victims, the searches conducted until now do not permit a complete reconstruction of the events in and around Srebrenica,

F.   whereas there cannot be real peace without justice and whereas full and unrestricted cooperation with the ICTY remains a basic requirement for further continuation of the process of integration into the EU for the countries of the western Balkans,

G.   whereas General Radislav Krstić of the Bosnian Serb army is the first person found guilty by the ICTY of aiding and abetting the Srebrenica genocide, but whereas the most  prominent indicted person, Ratko Mladić, is still at large almost fourteen years after the tragic events, and whereas it is to be welcomed that Radovan Karadžić now has been
transferred to the ICTY,

H.  whereas the institutionalisation of a day of remembrance is the best means of paying tribute to the victims of the massacres and sending a clear message to future generations,

1.   Commemorates and honours all the victims of the atrocities during the wars in the former Yugoslavia; expresses its condolences to and solidarity with the families of the victims, many of whom are living without final confirmation of the fate of their fathers, sons, husbands or brothers; recognises that this continuing pain is aggravated by the failure to bring those responsible for these acts to justice;

2.   Calls on the Council and Commission to commemorate appropriately the anniversary of the Srebrenica-Potočari act of genocide by supporting the European Parliament's recognition of 11 July as the day of commemoration of the Srebrenica genocide all over the EU and to call on all the countries of the western Balkans to do the same;

3.   Calls for further efforts to bring the remaining fugitives to justice, expresses its full support for the valuable and difficult work of the ICTY and stresses that bringing to justice those responsible for the massacres in and around Srebrenica is an important step towards peace and stability in the region;

4.  Stresses the importance of reconciliation as part of the European integration process; emphasises the important role of religious communities, the media and the education system in this process, so that civilians of all ethnicities may overcome the tensions of the past and begin a peaceful and sincere coexistence in the interests of enduring peace, stability and economic growth; urges all countries to make further efforts to come to terms with a difficult and troubled past;

5.  Instructs its President to forward this resolution to the Council, the Commission, the governments of the Member States, the Government and Parliament of Bosnia and placecountry-region Bosnia-Herzegovina and its entities, and the governments and parliaments of the countries of the western Balkans.