Promo banner

A+ A A-

Glasnik Islamske zajednice

Glasnik    

Adresa: Gazi Husrev-begova br. 56a, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Telefon/faks: +387 (0) 33 532 255

E-mail: glasnik_riz@yahoo.com

Glasnik je službeno glasilo Rijaseta Islamske zajednice, izlazi dvomjesečno. U Glasniku se objavljuju službena akta Islamske zajednice kao što su: odluke, zaključci sa sjednica Rijaseta i Sabora, uredbe, dekreti o postavljanju imama i muftija, imenovanja direktora ustanova i obrazovnih institucija, dopisi, saopštenja, godišnji izvještaji o radu Rijaseta, zapisnici sa sjednica Rijaseta i Sabora i sl.

Autorski tekstovi imaju na kraju sežetak na arapskom i engleskom jeziku. Također aktuelna hutba, aktuelne teme i prikaz novih knjiga ili časopisa su stalne rubrike u Glasniku.

Glavni i odgovorni urednik Glasnika je Mustafa Prljača

Pregled izdanja Glasnika Islamske zajednice možete pronaći ovdje.

 

Glasnik kroz historiju

Prvi broj GLASNIKA izašao je januara 1933. godine. Pokreće ga Vrhovno starješinstvo Islamske zajednice u Beogradu. Redovno je izlazio do 1945. godine. Nakon prekida od pet godina Glasnik je počeo ponovo izlaziti 1950. godine. Prekid ponovo nastaje ratne 1993. godine. Od početka 1994. godine do danas Glasnik ponovo redovno izlazi.

Od početka svoga izlaženja pa do danas Glasnik je izlazio pod raznim naslovima :

Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije,

Glasnik Islamske vjerske zajednice,

Glasnik Islamske vjerske zajednice u NDH,

Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u FNRJ,

Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva u SFRJ,

Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ,

Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u R BiH od broja 1-3, 1994.godine.

 

Glasnik je tokom svoga izlaženja uređivalo 11 urednika i to :

 Derviš Korkut       1933-1936

 Fehim Spaho       od broja 7-9/1936

Alija Nametak        1936-1945

 Hamid Kukić           1950-1954, 1958-1961

 Sulejman Kemura   1954-1957

 Ešref Berberović      1962-1963 i 1969-1976

 Muhamed -Hazim Tulić1964-1968

 Abdurahman Hukić   1976-1989

 Fikret Karčić              1990-1992

 Mehmedalija Hadžić  1994. - 2002.

Senahid Bristrić je bio urednik od 19.o2. 2002-1.12.2003.

Husein Smajić 2004. - 2005.

Mehmedalija Hadžić, urednik od 2005. - 2012.

Mustafa Prljača, sadašnji urednik od 2012.-

Namjere i želje osnivača Glasnika sadržane su u riječima reisu-l-uleme Ibrahim ef. Maglajlića napisane u uvodnom članku pod naslovom « Prva riječ » prvog broja Glasnika iz 1933.godine :

« ..Pokretanjem ovoga časopisa uklanja se jedan nedostatak i daje svima prijateljima našeg napretka mogućnost da svoje sile i svoju spremu stave u službu našoj zajednici, kako bi joj otvorili oči i pokazali put prema ljepšoj budućnosti... »

« .. Naša vjera stavlja svakom pojedincu u dužnost da živi čestito i čini dobra djela, ali se ne zaustavlja samo na tom nego traži još i saradnju i međusobno pomaganje u svemu što je dobro i plemenito... »

     « .. Pa ipak osjećam da stojim pred gigantom ljudske misli, stojim pred vanrednom veličinom koja je stvarala historiju, dala neprocjenjivo velik doprinos razvoju ljudskog roda. Stojim pred divom duha, čija misao još uvijek živi, sposobna da još jedanput i bezbroj puta pomogne čovjeku, kako bi u njemu pobijedilo ono ljudsko, humano i kako bi stvarno čovjek postao čovjekom, što je bio cilj objave u svim njenim izdanjima, a potom i cilj Božijih poslanika... »

Jedan od najredovnijih saradnika bio je hadži Husein ef. Đozo. Počeo je surađivati još od 1937. godine i objavio je 126 radova. Neprocjenjiv doprinos kvalitetu i na afirmaciji Glasnika, pored hadži Husein ef. Đoze, sa svojim mnogobrojnim objavljenim radovima, posebno se ističu : Mehmed ef. Handžić, Mustafa Busuladžić, Alija Nametak, dr.Hazim Šabanović, Muhamed Hazim Tulić, hfz.Mahmud ef. Traljić, Fejzulah Hadžibajrić, Kasim ef. Hadžić, Hifzija Hasandedić, Abdurahman Hukić, dr.Ahmed Smajlović, Ibrahim, Šaban i Vehbija Hodžić, Sinanudin Sokolović, Halid Buljina i mnogi drugi.

Svoj neizmjerljivi doprinos razvoju islamske misli kroz Glasnik dali su i profesori Fakulteta islamskih nauka, profesori Gazi Husrev-begove medrese, službenici Rijaseta, kao i mnogi drugi kulturni i javni radnici.

Treba pomenuti i « Bibliografiju Glasnika » od 1933-1992. godine (dva sveska) od Zejnil ef. Fajića.

Tematika kojom se bavio Glasnik je raznolika: Ona je ovisna o nastalim prilikama, problemima i zadacima koji se postavljaju pred Islamsku zajednicu

U Glasniku su redovno objavljivane razne islamske teme iz Kur'ani Kerima, tefsira, hadisa, fikha, ahlaka, vaza i drugih islamskih naučnih disciplina. Zatim članci iz naše opće i kulturne historije, književnosti, ekonomije, astronomije, razni prijevodi sa orijentalnih (arapskog, turskog, perzijskog) i evropskih jezika (engleskog, njemačkog, francuskog i dr.) Nisu izostali ni prikazi raznih djela i časopisa, osvrti, godišnji izvještaji o hadždžu, razne strane posjete organima Islamske zajednice, posjete reisu-l-ulema mnogim islamskim zemljama, izvještaji o radu i uspjehu naših medresa, o svečanostima i manifestacijama vjerskog života, nekrolozi i mnogi drugi natpisi. Zatim službene obavijesti Vrhovnog sabora, Vrhovnog islamskog starješinstva, Ulema medžlisa, republičkih starješinstava, vakufskih direkcija i drugih naših vjerskih institucija.

Do sada je, pored službenog dijela izašlo preko pet hiljada članaka, rasprava i drugih natpisa. U Glasniku su redovito sarađivali i objavljivali svoje radove: reisu-l-uleme, muftije, predsjednici starješinstava, muderrisi, imami, muallimi, studenti, učenici medresa i mnogi drugi naši kulturni i javni radnici.