Logo

Na ahiret preselio dugogodišnji muftija bihaćki Hasan-ef. Makić

  • Published in
  • Kategorija: Aktuelno
  • Štampa

18 11 2026 01 muftija hasan ef makic inmemoriam

Prvi poslijeratni i dugogodišnji muftija bihaćki Hasan-ef. Makić preselio je na ahiret u svojoj 72. godini života.

Hasan-ef. Makić (Ahmet i Nura) rođen je 1955. godine u Bužimu. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1975. godine, a Fakultet islamskih nauka pri Islamskom univerzitetu Imam Muhammed bin Saud u Rijadu 1982. kao student generacije, zašto je dobio i vrlo značajno priznanje. Upisao je i postdiplomski studij, ali zbog represije komunističkog režima, oduzet mu je pasoš i nije se mogao vratiti na studij.

Prvo njegovo radno iskustvo je u džematu Ilijaš pri Odboru Islamske zajednice Sarajevo, a od 1985. godine prelazi u Čaršijsku džamiju u Prijedor, gdje ostaje do agresije na našu zemlju 1992. godine. U svojoj imamskoj službi ostavio je snažan pečat, te kroz mnogobrojne seminare, predavanja i vazove daje svoj nemjerljiv doprinos u afirmaciji islamskih vrijednosti u našem društvu

Muftija Makić je na svojoj koži osjetio svu golgotu agresije na Bosnu i Hercegovinu, gdje je kao vjerski službenik bio zatočenik logora Omarska i Manjača, preživio golgote, mučenja i zlostavljanja, a o čemu je govorio u brojnim razgovorima za medije.

Dio rata je proveo u Zenici, a 1993. godine je postavljen za muftiju bihaćkog. Na toj dužnosti ostao je sve do 2019. godine. Kao muftija bihaćki je aktivno radio na formiranju obrazovnih ustanova, podizanju iz pepela mnogih džamija i vjerskih objekata, te zajedno sa svojim saradnicima neumorno radio na jačanju vjerskog života na području cijelog muftiluka, dok je poseban senzibilitet imao prema povratku i povratnicima u manji bh entitet.

Muftija Makić je preveo Sahihul-Buhari, najznačajnije djelo iz oblasti hadisa. Objavio je četiri toma, dok je peti tom uništen usljed uništavanja vakufske imovine u Prijedoru. Kao prevodilac i autor, objavio je na desetine stručnih radova, prijevoda i tekstova u periodici Islamske zajednice. Bio je prvi dekan Islamske pedagoške akademije u Bihaću (Danas Islamski pedagoški fakultet) i dugo godina predavač arapskog jezika u Medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu.

Muftiju Hasan-ef. Makića, svi koji ga poznaju, pamte po njegovom karakteru, lijepom ponašanju, skromnosti i pobožnosti. Iako je danak bolesti značajno uticao na njegovo kretanje, sve do zadnjih atoma snage je bio redovan na namazima u džematu. Ostao je upamćen kao alim, intelektualac, muftija, lider, ali kod mnogih svojih učenika, studenata i šire populacije vjernika kao čovjek, prije svega, vjere, morala i karaktera.

Muftijin teret misije i sve što je prošao u životu s njim je dijelila i njegova porodica. Supruga Remzija i pet sinova: Usama, Salahudin, Muhamed, Ahmed i Zejd.

Po želji muftije Makića, dženaza-namaz bit će klanjan ispred džamije Fethija u Bihaću, a potom i na Trgu Alije Izetbegovića u Bužimu.

Dženaza će biti klanjana u četvrtak, 19. novembra 2026. godine, nakon podne-namaza u Bihaću, a nakon ikindija-namaza u Bužimu. Ukop će biti obavljen na porodičnom mezarju u naselju Bag u Bužimu.

Molimo Uzvišenog Allaha da muftiji Hasan-ef. Makiću podari Svoju milost, oprost i nagradu za sve što je uradio za islam i muslimane, a njegovoj porodici, rodbini, prijateljima i svima koji tuguju zbog njegovog preseljenja podari sabur.

Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un!

Prvi poslijeratni i dugogodišnji muftija bihaćki Hasan-ef. Makić preselio je na ahiret u svojoj 72. godini života.

Hasan-ef. Makić (Ahmet i Nura) rođen je 1955. godine u Bužimu. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1975. godine, a Fakultet islamskih nauka pri Islamskom univerzitetu Imam Muhammed bin Saud u Rijadu 1982. kao student generacije, zašto je dobio i vrlo značajno priznanje. Upisao je i postdiplomski studij, ali zbog represije komunističkog režima, oduzet mu je pasoš i nije se mogao vratiti na studij.

Prvo njegovo radno iskustvo je u džematu Ilijaš pri Odboru Islamske zajednice Sarajevo, a od 1985. godine prelazi u Čaršijsku džamiju u Prijedor, gdje ostaje do agresije na našu zemlju 1992. godine. U svojoj imamskoj službi ostavio je snažan pečat, te kroz mnogobrojne seminare, predavanja i vazove daje svoj nemjerljiv doprinos u afirmaciji islamskih vrijednosti u našem društvu

Muftija Makić je na svojoj koži osjetio svu golgotu agresije na Bosnu i Hercegovinu, gdje je kao vjerski službenik bio zatočenik logora Omarska i Manjača, preživio golgote, mučenja i zlostavljanja, a o čemu je govorio u brojnim razgovorima za medije.

Dio rata je proveo u Zenici, a 1993. godine je postavljen za muftiju bihaćkog. Na toj dužnosti ostao je sve do 2019. godine. Kao muftija bihaćki je aktivno radio na formiranju obrazovnih ustanova, podizanju iz pepela mnogih džamija i vjerskih objekata, te zajedno sa svojim saradnicima neumorno radio na jačanju vjerskog života na području cijelog muftiluka, dok je poseban senzibilitet imao prema povratku i povratnicima u manji bh entitet.

Muftija Makić je preveo Sahihul-Buhari, najznačajnije djelo iz oblasti hadisa. Objavio je četiri toma, dok je peti tom uništen usljed uništavanja vakufske imovine u Prijedoru. Kao prevodilac i autor, objavio je na desetine stručnih radova, prijevoda i tekstova u periodici Islamske zajednice. Bio je prvi dekan Islamske pedagoške akademije u Bihaću (Danas Islamski pedagoški fakultet) i dugo godina predavač arapskog jezika u Medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu.

Muftiju Hasan-ef. Makića, svi koji ga poznaju, pamte po njegovom karakteru, lijepom ponašanju, skromnosti i pobožnosti. Iako je danak bolesti značajno uticao na njegovo kretanje, sve do zadnjih atoma snage je bio redovan na namazima u džematu. Ostao je upamćen kao alim, intelektualac, muftija, lider, ali kod mnogih svojih učenika, studenata i šire populacije vjernika kao čovjek, prije svega, vjere, morala i karaktera.

Muftijin teret misije i sve što je prošao u životu s njim je dijelila i njegova porodica. Supruga Remzija i pet sinova: Usama, Salahudin, Muhamed, Ahmed i Zejd.

Po želji muftije Makića, dženaza-namaz bit će klanjan ispred džamije Fethija u Bihaću, a potom i na Trgu Alije Izetbegovića u Bužimu.

Dženaza će biti klanjana u četvrtak, 19. novembra 2026. godine, nakon podne-namaza u Bihaću, a nakon ikindija-namaza u Bužimu. Ukop će biti obavljen na porodičnom mezarju u naselju Bag u Bužimu.

Molimo Uzvišenog Allaha da muftiji Hasan-ef. Makiću podari Svoju milost, oprost i nagradu za sve što je uradio za islam i muslimane, a njegovoj porodici, rodbini, prijateljima i svima koji tuguju zbog njegovog preseljenja podari sabur.

Inna lillahi ve inna ilejhi radži'un!

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.