A+ A A-

Reisu-l-ulema na samitu uleme u Maroku

Sarajevo, 15. mart 2011. (MINA) - U organizaciji londonske asocijacije „Radikalni srednji put"  u marokanskom drevnom gradu Fesu od 10. do 12. marta, 2011. godine održan je trodnevni samit visoke muslimanske uleme o temi „Srednji put - model za odbranu kroz angažman".

U  jednom od najstarijih gradova svijeta Fesu, gdje su sačuvani višeslojni kulturni i civilizacijski tragovi od neprocjenljive vrijednosti,  su se sastali muslimanski autoriteti današnjice poput Šejha Abdullaha bin Bejja iz Mauritanije, Šejha Ahmeda Tidžanija iz Senegala, Habiba Omera bin Hafiza iz Jemena, Šejha Abdul Hakima Murada iz Britanije, Šejha Usama Muhammeda Saada iz Egipta, Šejha Muhammeda Karidullaha iz Sudana, Habiba Salija el-Džifrija iz Indonezije, Šejhe Halime Krausen iz Njemačke, nigerijskog muftije Ibrahima Saliha el-Husejna, Šejha Ibrahima Abdulbarija iz Somalije, Šejha Nasruddina Burhanudina iz Turske i reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića. 

reis-maroko-2011-3

Učesnici samita u Fesu

Muslimanski svijet prolazi kroz vrlo izazovna iskušenja i povijesne promjene za koje ulema mora naći adekvatan odgovor, jer muslimanski narodi su umorni od beživotnih priča koje nemaju utemeljenje u autentičnoj islamskoj tradiciji i zdravom ljudskom razumu. Zato su teme o kreativnosti u islamskom djelovanju, razumijevanju potreba i stremljenja muslimanske mladeži, suočavanju sa različitim tumačenjima islama i približavanje tih različitosti ka jednom zajedničkom cilju, a to je unutar muslimanska tolerancija i razumijevanje, te opća kultura međuvjerskog i međukulturnog dijaloga, bile glavna okosnica samita u Fesu. Posebna pažnja je posvećena ulozi muslimana u Europi, ili na Zapadu uopće, u objašnjavanju i zbližavanju pogleda na relaciji Islam-Zapad u današnjem međuovisnom svijetu u svim oblastima života. Reisu-l-ulema Cerić je zajedno sa Šejhom Abdul Hakimom govorio o izazovima i mogućnostima islama na Zapadu u kontekstu većinsko-manjinskih zajedničkih aktivnosti na polju međuljudskog i međuvjerskog razumijevanja, kao osnovnog preduvjeta za jedinstvo smisla u različitosti vjera i kultura.

reis-maroko-2011-5

 Značajno učešće žena (alima) na samitu u Fesu

U svom izlaganju reisu-l-ulema Cerić je govorio o nužnosti „duhovne revolucije", „koja se u kontekstu muslimanske povijesti može posmatrati kao ciklični put od sedam praznih stoljeća prije islama, sedam punih stoljeća nakon islama, iza kojih dolazi sedam teških stoljeća, da bi na početku petnaestog stoljeća po Hidžri, muslimani ušli u novi revolucionarni ciklus, koji treba da pokaže i dokaže takvu duhovnost koja će nahraniti gladnog, izliječiti bolesnog, utješiti tužnog i osnažiti slabog. - Jusufe, o prijatelju, protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih, - pa da se vratim ljudima, da bi oni saznali. Sijaćete sedam godina uzastopno - reče - pa ono što požanjete u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti, jer će poslije toga doći sedam teških koje će pojesti ono što ste za njih pripremili, ostaće jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati. (Jusuf, 46-48).

reis-maroko-2011-6

Reisu-l-ulema u razgovoru sa učiteljem i prijateljem Šejhom Abdullahom Bejjom

Nije li baš tako: muslimani su prvih sedam stoljeća punili svjetske hambare naukom, kulturom i civilizacijom; hranili su gladne, oslobađali potlačene, prosvjećivali nepismene, hrabrili kreativne. No, nakon toga dođe „sedam mršavih stoljeća", koje pojedoše „sedam debelih" do te mjere da ostade samo „ono malo za sadašnju sjetvu" iz koje treba da niknu novih sedam klasova „stoljeća", koje će muslimani iznova puniti svojim duhom nauke, kulture i civilizacije.

reis-maroko-2011-4 

Na konferenciji za novinare (sa lijeva na desno) Šejh Abdul Hakim, reisu-l-ulema Cerić,
Šejh Habib ibn Omer Hafiz i Šejh Muhammed Karibullah

Ja duboko vjerujem u princip ovog cikličnog puta muslimanske povijesti o kojoj nam je govorio najveći ljudski um svih vremena Polímata - astronom, ekonomist, historičar, pravnik, teolog, hafiz, matematičar, vojni strateg, nutricionist, filozof, sociolog, i državnik, rođen 27. maja, 1332. godine  ovdje na sjeveru Afrike u Tunisu Abū Zajd Abdul Rahman bin Muhammad bin Khaldūn Al-Hadrami, umro 19. marta 1406. godine, neka mu je rahmet duši a nama pouka da čitamo njegove knjige i razumijemo njegove misli i poruke - zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje u Fesu.

reis-maroko-2011-7 

Mevlud u Fesu na marokanski način

 

reis-maroko-2011-2

Šejh Habib Omer bin Hafiz iz Jemena iskoristio je kratku posjetu
džamiji Al-Karawijjīn da održi kratki ders učesnicima samita u Fesu,
baš kao u stara vremena.

 

reis-maroko-2011-1 

Panorama grada Fesa sa najstarijom džamijom-univerzitetom Al-Karawijjīn na svijetu, koju je 895. god. podigla mlada princeza Fatima  el-Fihri, koja se sa ocem Muhammedom el-Fihrijem preselila iz Kairawana (Tunis) u Fes. Naslijedivši veliko bogatstvo od oca, princeza Fatima i njezina sestra Merjema odlučile su napraviti džamiju-univerzitet na zapadnom dijelu Fesa, koja može primiti 20.000 klanjača i tako ostaviti trajni dokaz o značajnoj ulozi žene u izgradnji islamske kulture i civilizacije.

 

 

FaceBook