A+ A A-

U Zagrebu promovisana Monografija GHB i otvorena izložba "Blago koje traje"

U utorak, 4.9.2018., u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu upriličeno je predstavljanje Monografije Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i otvaranje izložbe „Blago koje traje".

U prelijepom ambijentu Knjižnice, prisutne je na početku pozdravila direktorica te institucije dr. Tatijana Petrić koja je riječima dobrodošlice izrazila zadovoljstvo ostvarenom saradnjom između dvije biblioteke. Nakon toga prisutne su pozdravili i muftija zagrebački, akademik Aziz ef. Hasanović u svojstvu domaćina/suorganizatora događaja i direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić.

Zatim je uslijedila i promocija Monografije koju je, svojim obraćanjem, započeo prof. dr. Hilmo Neimarlija, predsjednik Upravnog odbora Gazi Husrev-begove biblioteke. On je govorio o razlozima visokog poštovanja i doživljaja knjige u civilizaciji islama, istaknuvši u tom kontekstu i veoma važnu ulogu Gazi Husrev-begove biblioteke u društvu jer je ona vremenom, zbog bogate zbirke djela, postala jedna od najrespektabilnijih institucija u Bosni i Hercegovini, kao i u evropskim okvirima i šire.

Drugi promotor akademik Enes Karić predstavio je rukopisnu zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke naglasivši raznovrsnost tematskih i naučnih oblasti koje ti rukopisi tretiraju.  Pored obilnog broja rukopisa koji sadrže tematiku vezanu uz arapski jezik i tumačenja Kur’ana, a koja su pisana na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, akademik Karić spomenuo je i djela enciklopedijskog tipa iz raznih oblasti kao što su: zemljopis, astronomija, astrologija, botanika, medicina, farmakologija, veterina i druge prirodne znanosti, kao i djela iz polja raznih društvenih nauka. Također je spomenuo i nedaće koje je pretrpjela Gazi Husrev-begova biblioteka u svojoj historiji, istaknuvši 1697. godinu i paljevinu Sarajeva koju je ostavio Eugen Savojski kada je Biblioteka pretrpjela ogromnu štetu. Naveo je da je cijela rukopisna zbirka digitalizirana i katalogizirana, ali da još uvijek nije u potpunosti istražena.

Direktor Biblioteke, mr. Osman Lavić, podsjetio je na vakufnamu osnivača koja je ovjerena na Šerijatskom sudu 8. januara 1537. godine što je egzaktni argument za tvrdnju da je Gazi Husrev-begova biblioteka jedna od najstarijih kulturnih institucija u Evropi. Osim toga postoje i drugi zapisi Šerijatskog suda u Sarajevu koji ukazuju da je do 1566. Biblioteka već imala svog bibliotekara, što ide u prilog tome da je još tada funkcionirala kao organizirana kulturna ustanova. Uspjela je odoljeti izazovima vremena i brojnim nedaćama u vrijeme kada su druge ustanove stradavale uslijed požara, poplava, ratova i sl. Podsjetio je na poduhvat velečasnog Pervana koji je 1941. nakon bombardiranja Sarajeva u kojem je zapaljena Biblioteka, na nesvakidašnji način alarmirao vatrogasce da je ugase. Prisjećajući se i drugih sličnih događaja, direktor Lavić je kazao da je Biblioteka istovremeno i arhiv i muzej, uz osvrt na Monografiju koja je izdata u povodu 480 godina rada. U svom obraćanju predstavio je i izložbu „Blago koje traje", čiji je on bio i koautor uz kolegicu Fatimu Tinjak, bibliotekarku Fonda orijentalistike Gazi Husrev-begove biblioteke.

Panelima i izložbenim eksponatima predstavljeni su svi segmenti bibliotečke građe Gazi Husrev-begove biblioteke koji zajedno predstavljaju zaokruženu cjelinu onog što ovu instituciju čini prepoznatljivom u cijelom svijetu. Cilj izložbe jeste da se slikom i riječju predstavi duhovno i kulturno bogatstvo koje ova institucija već stoljećima  kontinuirano čuva. Izložba će biti otvorena do 15.9.2018. godine.

Moderator programa je bila Šahsena Đulović, saradnica za odnose s javnošću Gazi Husrev-begove biblioteke, a umjetnički dio programa upotpunili vokalni solista Latif Moćević i pijanista Halid Hajduković, koji su izveli nekoliko sevdalinki.

Ovom nesvakidašnjem kulturnom događaju prisustvovali su mnogi ugledni gosti među kojima su bili: muftija Ševko ef. Omerbašić, načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić, izaslanik kardinala Josipa Bozanića mons. Nedeljko Pintarić, rabin Židovske općine u Zagrebu Luciano Moše Prelević, zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani, glavni imam MIZ Zagreb kr. hfz. mr. Aziz ef. Alili, uposlenici IZ, predstavnici diplomatskog kora, nacionalnih udruženja, te brojni drugi gosti.

Promociju Monografije i otvaranje izložbe organizirirala je Gazi Husrev-begova biblioteka u saradnji sa suorganizatorima Mešihatom IZ u Hrvatskoj i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, te uz podršku Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ u BiH.

Ovom prilikom je dio kolektiva Gazi Husrev-begove biblioteke, na čelu sa direktorom,  imao priliku obići i upoznati se sa radom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te razgovarati o nekim novim vidovima međusobne saradnje.

(www.ghb.ba)