U Albaniji održana međunarodna naučna konferencija „Institucija vakufa na području zemalja Balkana“
Na poziv Instituta za albanske studije, Fondacije za naučne, kulturne i humanitarne aktivnost „ALSAR“ iz Tirane i Univerziteta Seldžuk iz Konje, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH dr. Senaid Zajimović i hfz. prof. dr. Halil Mehtić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici prisustvovali su dvodnevnoj konferenciji o vakufima održanoj u Tirani 15. i 16. februar 2018. godine. Ova naučna konferencija organizirana je u saradnji sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske s kojom Vakufska direkcija IZ u BiH realizira mnogo značajnih i vrijednih projekata. Konferenciji su, pored ostalih, prisustvovali gradonačelnik Tirane, Nj.E. ambasador Republike Turske u Albaniji, generalni direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske, rektor Seldžuk univerziteta i drugi važni gosti.
Na konferenciji su izloženi referati koji tretiraju nastanak i razvoj vakufa na području Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Grčke, Bugarske i Albanije. U 23 podnesena referata obrađeni su svi segmenti nastanka vakufa i uloge Osmanlija u razvoju vakufa, kao i uloge vakufa u nastanku i razvoju osmanske države na teritoriju Balkana, zatim sudbina vakufa nakon povlačenja osmanske države u njene sadašnje granice, te perspektive i mogućnosti ponovnog oživljavanja vakufa na ovim prostorima. Između ostalih tretirane su sljedeće teme: Uloga vakufa u nastanku i razvoju Kosova, Arhivska dokumentacija o vakufima, Nastanak tekija na Kosovu, Uloga vakufa u obrazovanju, Problematika povrata nacionalizirane vakufske imovine, Vakufi za vrijeme otomanske Albanije, Uloga vakufa u širenju islama u Albaniji, Fondacija „ALSAR“ kao primjer savremeno organiziranog vakufa, Vakufi Mustafa paše Sokolovića na Balkanu, Vakufi Nasuf i Jusuf dede u Bugarskoj, Otomanski vakufi u Grčkoj, Vakufi u Makedoniji između destrukcije i zaborava, Jahja pašini vakufi u Makedoniji, Otomanski vakufi u Makedoniji, Uloga Ferhat beg Drage u zaštiti i očuvanju vakufa od šovinističkog srpskog okupatora u periodu 1936-1941., Potreba za vakufima u Albaniji i uvjeti za njihovo konstituisanje, Koraci koje je potrebno učiniti na putu povrata nacionalizirane imovine... idr.
Referat koji je dr. Zajimović prezentirao pred skupom tretirao je instituciju vakufa na području Bosne i Hercegovine od nastanka prvih vakufa pa do trenutnog stanja sa posebnim osvrtom na perspektivu i viziju koju je Vakufska direkcija usvojila prije nekoliko godina a koja podrazumijeva realizaciju velikog broja vjerskih, obrazovnih, socijalnih i ekonomski isplativih projekata. Od ciljeva koje je pred sebe postavila Islamska zajednica onog momenta kada je donijela odluku o reaktiviranju rada Vakufske direkcije jeste i oživljavanje i afirmacija uloge vakufa u društvu i formiranje pozitivne klime kod svih članova bosansko-hercegovačkog društva koji bi trebali prihvatiti instituciju vakufa kao stabilizirajući i pozitivni faktor ovog društva. Kultura uvakufljenja i obezbjeđivanje osnovnih uvjeta za život običnog čovjeka itekako su potrebni ovoj državi.
Prof. dr. Halil Mehtić u svom referatu je obradio ulogu vakufa u obrazovanju bosanskih muslimana. Tokom izlaganja dr. Mehtić je poentirao na vakufu kao pokretaču i inicijatoru obrazovanja na našim prostorima. Bosanskohercegovačko društvo upravo vakufima treba zahvaliti za nastanak prvih obrazovnih institucija na prostoru Bosne i Hercegovine. Tom prilikom prezentirao je dijelove iz vakufnama Gazi Husrevbega, Gazi Isa-bega, Ćejvan Ćehaje, Karađoz-bega, Musa-paše iz Nove Kasabe, vakufname iz Zvornika, Rogatice i drugih mjesta, a koje govore o uspostavljanju obrazovnih ustanova i izdvajanju finansijskih sredstava za njihovo održavanje. Na kraju je spomenuo i vakufnamu prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alije Izetbegovića u kojoj stoji da se iz prihoda njegovog vakufa, vrijednog 5 miliona KM, finansiraju studenti na našim obrazovnim ustanovama, te da se iz raspoloživih sredstava pomaže rad Gazi Husrev-begove medrese i Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu.
Na konferenciji je konstatirano da sve zemlje Balkana dijele istu sudbinu kako u pogledu nastanka, razvoja i ekspanzije tako isto i u pogledu uzurpacije, uništavanja i nacionalizacije vakufa. Među zaključcima dvodnevne konferencije jeste zajednički stav da svi titulari vakufa na Balkanu imaju pravo ali i obavezu da se svim raspoloživim pravnim sredstvima bore za povrat bespravno oduzete imovine. Inače, do sada su sve države u regionu, osim Bosne i Hercegovine i Albanije, donijele Zakon o restituciji-denacionalizaciji.