Reisu-l-ulema na zasjedanju 9. Euroazijskog islamskog vijeća u Istanbulu
Sarajevo, 12. oktobar 2016. (MINA) – Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović prisustvuje zasjedanju 9. Euroazijskog islamskog vijeća koje se održava u Istanbulu na temu „Islam u Euroaziji - jedinstvo i solidarnost protiv zloupotrebe religije i buduće perspektive“. Ovogodišnje zasjedanje koje traje od 11. do 14. oktobra okuplja 120 učesnika iz 30 zemalja. U delegaciji Islamske zajednice u BiH, koju predvodi reisu-l-ulema Kavazović nalazi se još i direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Razim Čolića.
Reisu-l-ulema Kavazović učesnicima se obratio na svečanom otvaranju i njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:
- Poštovani predsjedniče Republike Turske g. Tajib Redžep Erdogan, poštovani predsjedniče Dijaneta u Republici Turskoj dr. Mehmed Gormez, poštovane muftije, dragi prijatelji i braćo, es-selamu alejkum!
Čast je biti danas u Istanbulu i na ovakvome skupu.
Značenje i vrijednost ovog susreta saznajemo i po tome što se okupljamo već deveti puta, osokoljeni nadom da smo kadri da živote, promišljanja i djelovanje uskladimo s izazovima i potrebama muslimanskih zajednica u Evropi i Aziji.
Dopustite mi da se u ime Islamske zajednice i muslimana u Bosni i Hercegovini zahvalim g. Mehmedu Gormezu, predsjedniku Dijaneta Republike Turske, kao ljudima iz Sekretarijata Evro-Azijske Šure na organizaciji ovog skupa u ovom vremenu, osjetljivom za sve nas.
Muslimani predstavljaju univerzalnu zajednicu muškaraca i žena. Mi svoj vjerski identitet potvrđujemo na višoj razini, koja nije ograničena vremenom niti omeđena prostorom. Gospodar svjetova kaže: „Ova vaša zajednica jedna je zajednica, a Ja sam vaš Gospodar pa mi pokorni budite“. Ono što nas neraskidivo povezuje u zajednicu (ummet) jeste vjera u Jednoga Boga, slijeđenje sunneta Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, a.s., i činjenje dobrih djela (amelun salih), što jesu osnovne odrednice ove Zajednice. Okvir koji omeđuje našu duhovnu pripadnost din-i islamu jesu osnovne postavke vjere (šurutu-l-iman) koje svi muslimani očituju kao istine vjere, ne dovodeći ih u pitanje.
Ideja da se osnuje Evro-Azijska Šura, koja će okupljati zajednice koje pripadaju osmanlijskom tradicijskom i kulturnom krugu dalekovida je i predstavlja potrebu da se ovaj, nekada integrirani svijet, ponovo poveže, ne zanemarujući naše tradicijske i nacionalne posebnosti i različite oblike i prakse organiziranja.
Naši preci su, iščitavanjem tekstova naše vjere i praćenjem ukupnih kretanja, zaključili da život prate stalne promjene. Tu stalnost promjena trebalo bi uskladiti i dograditi postupanjem na temelju općih principa i ciljeva naše vjere. Još od prvih generacija muslimana znamo da promjena oblika društvene stvarnosti ne mora značiti i promjenu ciljeva zajednice.
Danas, kada više ne postoji mešihat u Istanbulu, sa šejhu-l-islamom na čelu, ne možemo prestati davati odgovore na izazove s kojima se naše zajednice suočavaju iz perspektive naše vjere, razumijevanja i tumačenja svijeta. Posljedice te naše rascjepkanosti svi podjednako osjećamo.
Sasvim je jasno da se umet suočava s izazovima koji prijete da ga podijele čak i na razini vjerovanja (imana). Nelegitimni pokreti nelegalnim, uglavnom militantnim, sredstvima stvaraju nesigurnost u muslimanskim zemljama, često podržani od naših neprijatelja. Oni ugrožavaju sigurnost, živote i imovinu ljudi i dovode u pitanje opstanak naših država i naroda.
Skoro čitavo stoljeće smo bez duhovnog vođstva, koje je držalo na okupu ovaj dio muslimanskog svijeta. To je pogodovalo pojavi lažnih autoriteta, iza kojih su često stajali stranci u zloj namjeri cijepanja i razjedinjavanja naših zajednica.
Zbog toga smatram da bi obnova tog vođstva za mnoge naše zajednice na Balkanu, Kavkazu i u Srednjoj Aziji značila osnaživanje ideje duhovnog zajedništva na temelju naše zajedničke tradicije. Na tom putu čini mi se neophodnom aktivnija ulogu Sekretarijata Evro-Azijske Šure u budućnosti.
Kao što svi znamo, šura je kur'anski imperativ o pitanjima koja su od suštinske važnosti za našu zajednicu, kao što su: biološki opstanak, sigurnost, duhovno jedinstvo, otklon od zabludjelih ideologa i dr. Ovim pošastima moguće se suprostaviti samo konsenzusom svih bitnih faktora koji odlučuju o stanju ummeta. Među tim faktorima je ulema najvažnija. Idžma uleme je uvijek predstavljala kohezivni faktor u zajednici i njome se utvrđivala valjana praksa i davao legitimitet obrascu prihvatljivog političkog i društvenog ponašanja.
Ono što se danas od strane pojedinaca i grupa želi prikazati kao autentično tumačenje izvora vjere više liči na proizvoljno politiziranje tih izvora nego na neko autentično i utemeljeno mišljenje. Iza vjerskih pokreta često se kriju političke ambicije njihovih osnivača, koji se na potpuno neprihvatljiv, netransparentan način žele domoći utjecaja i vlasti bez političke odgovornosti, pozivajući se na sveto mesijansko poslanje koje uvijek pretpostavlja učenje o nepogrešivosti nosioca takvog autoriteta.
Svi mi koji smo se okupili ovdje vjerujemo da Evro-Azijska Šura preko svoga Sekretarijata može biti dobar način odgovora na izazove s kojima se muslimani ovog dijela svijeta suočavaju. Međutim, jasno je da će rad Sekretarijata zahtijevati političku podršku ne samo predstavnika vjerskih organizacija već i državnih struktura, u prvom redu u Republici Turskoj.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini posvećena je radu na našem zajedničkom dobru. Zajedno s muslimanskim zajednicama na Balkanu nastojat ćemo dati naš doprinos uspostavljanju našeg duhovnog zajedništva i naših bratskih odnosa. Zahvaljujem se dr. Mehmedu Gormezu na nesebičnoj pomoći i brizi za muslimane u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, u nadi da ćemo našu saradnju još više unaprijediti.
Također, zahvaljujem se predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajibu Erdoganu na svemu što čini na međunarodnom planu da muslimanski svijet izbavi iz međusobnih zavada, sukoba i nepovjerenja.
Današnja konferencija je pokazatelj naše neosporne opredijeljenosti i uvjerenja da se u borbi protiv narastajućih podjela i nesigurnosti znamo i hoćemo zajednički boriti, kako bismo sačuvali naše duhovno nasljeđe i dostignuti stepen demokratičnosti koji će nas voditi ka prosperitetnijoj i stabilnijoj budućnosti. Neka nas na tom putu vode riječi Uzvišenog: „Čvrsto se svi Božijeg užeta držite i nemojte se dijeliti“, riječi su kojima je reisu-l-ulema Kavazović završio svoje obraćanje.
