Svi džemati koji nastanu mimo procedure Ustava IZ-e su nelegalni

S obzirom da se javnost u Bosni i Hercegovini posebno zanima za aktivnosti i napore koje Islamska zajednica u BiH ulaže na putu uključivanja alternativnih grupa u strukture Islamske zajednice, u srijedu 13. januara, Ured za odnose s javnošću Rijaseta zvaničnim saopćenjem informisao je javnost o odnosu Islamske zajednice prema paradžematima i njihovom nelegalnom djelovanju, iznova podcrtavajući nastojanje Islamske zajednice da institucionalno zaštiti svoj prostor.

Gostujući u programu Radija Islamske zajednice ''BIR'' Razim ef. Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ-e pojasnio je aktivnosti na polju gašenja nelegalnih džemata i zatvaranja mesdžida koji djeluju izvan okvira Islamske zajednice. Pri tome se osvrnuo i na posljednja dešavanja oko hapšenja 11 osoba navodno povezanih s terorizmom:

''Ova akcija pripadnika FUP-a desila se bez ikakvog znanja Islamske zajednice. Mi naravno nismo ni nadležni da se miješamo u policijske akcije. Meni je žao što je tada uhapšen Bilal Dervišić, jer se pokazalo da za to nije bilo osnova. Drago mi je da je pušten. Volio bih da se to što prije završi i da se pokaže da je naš ''zlatni ljiljan'' na liniji na kojoj i trebaju biti ''zlatni ljiljani'. Mi u Islamskoj zajednici nemamo ništa s tim hapšenjima i niko u Islamskoj zajednici neće hapsiti muslimane niti poticati na to. Mi imamo misiju, pozivamo ljude na dobro, želeći pomoći svim muslimanima u BiH, pa i onima koji su se malo udaljili, vrativši ih pod okrilje IZ-e''.

Komentarišući aktivnosti na suzbijanju alternativne prakse u organizaciji i vršenju vjerskih dužnosti, Razim ef. Čolić pojasnio je ustavne odredbe koje preciziraju proceduru osnivanja novih džemata. Svi nelegalni džemati su paradžemati i predstavljaju strano tijelo u zajednici muslimana:

''Kako su krenula nemila dešavanja po Evropi, pojavile su se grupe koje su druge počele proglašavati kafirima - nevjernicima. To je vrlo opasno. Neke grupe čak su i Reisu-l-ulemu proglasile kafirom. Odlučili smo zbog toga da se dodatno posvetimo uređenju Islamske zajednice. Podršku nam je dala i Koordinacija Bošnjačkih nevladinih organizacija i mi to cijenimo. Na savjetovanju Reisu-l-uleme s muftijama, zaključeno je da muftije trebaju identificirati alternativne džemate i pozvati ih da se vrate u okrilje Islamske zajednice. Željeli smo te ljude zaštititi od eventualnih udara, ali i osigurati našu ustavnu obavezu da institucionalno organiziramo vjerski život muslimana u BiH. Paradžemat je nešto što je nastalo bez odobrenja IZ-e. Svi džemati koji nastanu mimo procedure Ustava IZ-e su nelegalni i mi ih nazivamo paradžematima. Zanimljivo je da određeni ljudi i skupine imaju potrebu da se organiziraju u takve paradžemate, umjesto da vjerske potrebe zadovoljavaju u džamijama. Dešava se često da na samo pedesetak ili sto metara od prostrane džamije imamo zgradu, ili kuću s natpisom 'mesdžid'. To je s islamskog stanovišta najblaže rečeno, nerazumljivo. Paradžemati su strano tijelo u zajednici muslimana. Bez obzira na namjere ljudi koji ih organiziraju, oni učestvuju u rastakanju bića muslimana u BiH i mi mislimo da treba zaštititi Islamsku zajednicu i državu Bosnu i Hercegovinu od takvog djelovanja'', - obrazložio je Čolić.

Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ-e Razim ef. Čolić ukazao je i na potrebu uočavanja razlike između sljedbenika selefijske orijentacije i pripadnika ekstremne tekfirske ideologije, te na djelovanje različitih sekti i učenja:

''Svi naši imami moraju biti sunnije. Ne možemo imati ši'iju imama. Unutar sunneta prihvatamo hanefijski mezheb, nijedan drugi. Ne sporimo njihovu ispravnost, ali u našoj tradiciji je primjena hanefijskog mezheba. Unutar tzv. selefijskih usmjerenja mi imamo saradnju. Ne bi se smjelo poistovjećivati selefije i tekfirske grupe koje su opasne. Oni imaju vrlo tvrd stav. Po njihovom učenju vrlo malo je muslimana osim njih samih, ostali su nevjernici. To nije vjera, već ideologija. To je ono što vidimo kod ISIL-a. Tekfirski ideolozi ne prihvataju nikakav autoritet, nikoga ne priznaju i traže apsolutnu poslušnost. Način oblačenja to ne podrazumijeva. Tekfir je ideologija, a ne stil odijevanja. Ne smijemo optuživati ljude koji se drugačije oblače ili nose dužu bradu.''

Govoreći o raspletu situacije u pogledu daljnjeg egzistiranja paradžemata koji ne ispoštuju predviđeni rok i zvanično budu proglašeni nezakonitim, Razim ef. Čolić izrazio je optimizam:

''Očekujem da se najveći broj tih džemata javi našim imamima i da izraze namjeru i pokažu želju da se uključe u Islamsku zajednicu. Već imamo ohrabrujuće informacije s terena. Nadam se najboljim rezultatima i ovo bi trebalo smiriti. Bilo je nepotrebno da se ovi ljudi i odvajaju. Imamo dovoljan broj džamija i u njima mjesta za sve muslimane u Bosni i Hercegovini. Osigurat ćemo svim vjernicima okvir da mogu zadovoljiti svoje vjerske potrebe.

Mogu pretpostaviti i da će biti određen broj paradžemata koji neće htjeti da se uključe u IZ-e. Ukoliko se to desi, mi ćemo se odrediti prema tome. Istaći ćemo one koji nisu dio IZ-e, da ne mogu uživati našu zaštitu i da ih na njihovu odgovornost ostavljamo na milost i nemilost prilikama. Ukoliko budu u okvirima zakona države BiH, neće im se desiti ništa. Svi ljudi koji se pridržavaju zakona, država ih mora štititi. Molim Boga da ne dođe do nemilih situacija. Biće mi drago da svi muslimani uđu pod kišobran Islamske zajednice. Nama je jako potrebno jedinstvo, i mi ćemo se morati pogledati u oči, sjesti, razgovarati i dogovoriti se da dalje krenemo naprijed. Nema naroda bez izazova, ali ovo želimo razriješiti na najbolji način“, zaključio je direktor Čolić.

(BIR.ba)