A+ A A-

Gazi Husrev-begovoj biblioteci dodijeljen certifikat UNESCO-a

Svečanom sjednicom Državne komisije za saradnju Bosne i Hercegovine s Organizacijom Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) koja je održana jučer, 04.06.2018. godine u Sarajevu, obilježeno je 25 godina članstva BiH u toj UN organizaciji.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović i šef Ureda UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum naglasili su dobru saradnju Bosne i Hercegovine s UNESCO-om tokom više od dvije decenije od kada su realizirani brojni značajni projekti.

Istaknuli su da svaki element bh. naslijeđa koji je upisan na respektabilnu Listu svjetske baštine UNESCO-a ima nemjerljiv značaj za očuvanje i promociju bogate kulturno historijske baštine.

U okviru obilježavanja ove važne godišnjice, Gazi Husrev-begovoj biblioteci i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine uručeni su i certifikati o upisu Rukopisne zbirke Biblioteke i Sarajevske Hagade u UNESCO Registar „Pamćenja svijeta", te zahvalnice Državne komisije za doprinos očuvanju i promociji dobra kulturne baštine i promociji ciljeva UNESCO-a u BiH.

Podsjećamo da su na Generalnoj Skupštini UNESCO-a održanoj 30. oktobra 2017. godine u Parizu, Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Sarajevska Hagada upisani u Registar „Pamćenje svijeta" posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini, što je i ozvaničeno jučerašnjom dodjelom certifikata.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.585 rukopisa, odnosno oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka. Najstariji sačuvani rukopis iz te kolekcije datira iz 1106. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima.

Godine 1992. kada su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, pored stotina hiljada ubijenih i protjeranih nedužnih ljudi i mnogo više porušenih domova, uništavane i hiljade rukopisa, knjiga i rijetkih historijskih dokumenata širom Bosne i Hercegovine, UNESCO u Parizu je uspostavio program „Pamćenje svijeta" (Memory of the World) s ciljem očuvanja i omogućavanja pristupa kulturnom naslijeđu u raznim dijelovima svijeta, naročito onom kojem prijeti uništenje i nestanak uslijed ratova i socijalnih nemira. Kako bi se sačuvala i ugrožena knjižna baština UNESCO je zajedno sa Međunarodnom federacijom bibliotekarskih udruženja (IFLA) i Međunarodnim savjetom za arhiv (ICA) kroz program „Pamćenje svijeta" pokrenuo projekat očuvanja ovoga naslijeđa, a koji je otpočeo pravljenjem spiskova teško oštećenih i ugroženih bibliotečkih zbirki i arhivskih fondova.

Istovremeno, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci se, osim borbe za fizičko očuvanje rukopisne zbirke i drugih njenih fondova, užurbano radilo na mikrofilmiranju, a poslije rata i na digitaliziranju i katalogiziranju ove i drugih zbirki. Nakon što su navedeni projekti završeni i rukopisna zbirka, zajedno sa ostalom bibliotečkom i nebibliotečkom građom smještena u odgovarajući prostor, Gazi Husrev-begova biblioteka aplicira za uvrštavanje svoje rukopisne zbirke u UNESCO Registar „Pamćenja svijeta".

Upisom u ovaj registar Gazi Husrev-begova biblioteka će se zasigurno još više afirmirati kao pouzdan čuvar kulturnog naslijeđa i nezaobilazan izvor njegovog izučavanja, te značajan faktor razumijevanja islamskog aspekta multikulturalnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.