Promo banner

A+ A A-

Manifestacija „Dani džemata i džamija“ tribinom obilježena i u Konjicu

  • 0101

U okviru manifestacije „Dani džamija i džemata“ u utorak, 24. aprila 2018.g. u prostorija Galerije Medžlisa IZ-e Konjic, s početkom u 18:45 sati održana je tribina pod nazivom „Konjički džemati, nekad i sad“.

Na tribini su govorili: Mr. Nusret Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove, Bahrudin Čolo,stručni saradnik u Odjelu džemat, imam i razvoj vjerskog života, Refik ef. Delić, glavni imam Medžlisa IZ-e Konjic, Redžo ef. Muhibić, sekretar Medžlisa IZ-e Konjic.

Okupljenim imamima, predsjednicima džematskih odbora s područja Medžlisa IZ-e Konjic te drugim posjetiocima prvi se obratio glavni imam Medžlisa IZ-e Konjic Refik ef. Delić koji ih je ukratko upoznao s razlozima i potrebom da se kroz manifestaciju „Dani džamija i džemata“ govori o džematu te naveo nekoliko konkretnih primjera iz naše prakse koji govore da se situacija u džematima dosta promijenila u odnosu na onu kakva je bila nekad i da je neophodno tražiti i iznalaziti načine na kojima će džemat funkcionisati u skladu sa zahtjevima sadašnjeg a posebno budućeg vremena.

Potom je uslijedilo izlaganje sekretara Medžlisa Islamske zajednice Konjic, Redže ef. Muhibića u kojem je ukratko iznio historijski prikaz džemata na području Medžlisa IZ-e Konjic kazavši:

- Kroz istoriju i našu praksu je potvrđeno da organiziran džemat na čelu sa kompetentnim imamom i odanim saradnicima, postižu najbolje rezultate u misiji islama. Džamija je bila i ostala najvažnija islamska institucija džemata. Poteškoća u radu će uvijek biti, međutim upravo kroz džemat najbolje se ispoljava efikasnost misije islama… Allah dž.š. u Časnom Kur’anu a.š. kaže: “ Džamije su radi Allaha i ne molte se nikom mimo Allaha”. U suri Nur (24) se kaže: “U džamijama koje se Allahovom voljom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime – hvale Njega, ujutro i navečer, ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni, da bi ih Allah lijepom nagradom za djela njihova nagradio i da bi im od dobrote Svoje i više dao. A Allah daje kome hoće, bez računa.”

U normativnim aktima IZ-e u BiH, džemat se definiše kao osnovna organizaciona jedinica IZ-e u BiH. Džemate u pravilu sačinjava skupinu od najmanje 200 domaćinstva, koji žive na jednom području i koji su međusobno povezani u izvršavanju zajedničkih dužnosti.

Prvu džamija u Islamu Poslanik a.s. sa ashabima gradi u predgrađu Medine u naselja Kuba. Ovaj potez je vrlo indikativan putokaz koji nam otkriva dalekosežnu ulogu džamije u oblikovanju Zajednice koju je Allah dž.š. izabrao da vodi ljudski rod ka duhovnim, moralnim i društvenim promjenama do Posljednjeg dana. Prema istorijskim izvorima prve džamije na području Konjica, sagrađene su sredinom šesnaestog stoljeća i to: Repovačka (Hudaverdi-Mehmed-beg), Čaršijska (Junuz-Čauš) i Tekijska (Mehmed-Čauš).

Sedamdesetih godina prošlog vijeka prilikom otpočinja imamske službe na ovom prostoru zatekao sam aktivnih 23 džemata i to: Jasenik,- imam Ahmed ef. Ćosić, Džanići- Mehmed ef. Radmanić, Parsovići-Adem ef. Mujala, Podhum - Mustafa ef. Mujala, Kruščića - Mesud ef. Ćosić, Studenčica_ - Osman ef. Memić, Gorani_ - Adem ef. Ćosić Seonica_ - Ahmed ef. Buturović, Lisičići - Salko ef. Halilović, Tuhobić -_Repovci - Ibrahim ef. Hadžiosmanović, Šunji – Mustafa ef. Bešlić, Džepi - Vehbija ef. Radmanić, Čuhovići - Ahmed ef. Bandić, Lukomir – Avdo ef. Bandić, Bjelimići – Zejnil ef. Biber., Glavatičevo – Salko ef. Ćesir, Grušča – Salko ef. Fišić, Tekijska džamija - Muhamed ef. Sofo, Čaršijska džamija – Ahmed ef. Zatega, Vardačka džamija – Smajo ef. Prevljak, Ostrožac – Semin ef. Lepara, Homolje – Šaban ef. Alić, ¸¸ i Idbar-Čelebići – Orahovića – Redžo ef. Muhibić.

Mogu konstatovati da su u to vrijeme naši džemati na čelu sa džematskim odborom i imamom bili tako organizovani da su sve aktivnosti oko imama, (plata i doprinossi) džamije (izgradnja, opravka, rekonstrukcija) vakufske imovina (čuvanje i brigao istoj sami obavljali).

Krajem osamdesetih godina Odbor Islamske zajednice Konjic uveo centralizaciju sredstava i isplatu imama putem platne liste i uplatu doprinosta za zdravstveno i penziono osiguranje shodno ugovoru između IZ-e u tadašnjoj Jugoslaviji i Države.

Odbor - Medžlis Islamske zajednice Konjic nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, teritorijalno zauzima veliki prostor od 1.386 km2., organizovan sada u 30 džemata. Karakteristika pojedinih naših džemata posebno u brdsko - planinskom području je velika konfiguracijska raštrkanost. Nakon rata došlo je do do promjene u broju džemata tako da su formirani novi džemati i to: Buturović Polje-Podhum. Nevizdraci se izdvojio iz džemata Lišičići sa naseljima: Nevidraci, Bolobani, Avdići, Boždarevići i Gradac. Grabovci se izdvoji iz džemata Lisičići sa naseljima Grabovci, Herići, Vrtići i Koto. Iz džemata Ostrožac se izdvojili Ribići a Ostrožac pripojen Medžlisu Jablanica. Iz Idbra se izdvojili džemat Čelebići sa naseljima Husamovići i Seljenii i džemat Orahovica. Iz Džemata Repovačke džamije izdvoji se džamat Gornje Polje i džemat Gradske džamija sa naseljima: Luka, Centar Grada, Trešanica, Repovca i Donje selo. Iz džemat Šunji izdvojio se džemat Podorašac sa naseljima Podorašac, Vrbljani, Pirići i Kanjina. Formirani su još džemat Spiljani sa naseljima Spiljani, Džajići, Dubočani i Ljta. Glavičine sa nasljima Polje Bijela, Gornja Bijela, Prevlje i Gakići. Grušča je pripojena džematu Glavatičevo. Studenčica pripojena džematu Gorani. Nekadašnje džemate Čuhovići i Depi opslužuje jedan imam, kao i Homolje i džemat Podorašac.

Na području Medžlisu IZ-e Konjic sada ima 48 džamija, 20 mesdžida, 25 vakufskih – imaskih stanova, više desetina gasulhana, abdeshana i ostalih objekata.

Obnovili smo sve džamije koje su u ratu 1992-1995. godina, bile oštećene, a potpuno srušene džamije u džematima: Hotovlju, Glavatičevu i Studenčici, iz temelja smo obnovili.

Izgradili smo nove džamije u 21 džematu i to: Glavatičevo, Bijela, Spiljani, Džajići, Hotovlje, Ljuta, Gornje Polje, Galjevo, Gradska džamija, Brđani, Zukići, Kralupi, Treboje, Nevidraci, Gradac, Buturović Polje, Parsovići, Studenčica, Ribići, Čelebići i Donje Selo.

Pretvoili smo mesdžide u džamije u sledećim mjestima – džematima: Brđani, Zukići, Kralupi, Homolje, Dubočani, Nevizdraci, Treboje, Gradac i Ribići.

Izgradili smo tri nova medžida.

Ne zaboravimo da nas Allah dž.š. na Sudnjem danu za mnoge stavari koje su nam prioritet danas, neće pitati, ali će nas pitati jesmo li osnovali džemat i sagradili džamiju, zaključio je na kraju svog izlaganja Redžo ef. Muhibić.

Nakon Redže ef. Muhibića, prisutnima se obratio i Bahrudin Čolo koji je pojasnio da je cilj ove manifestacije afirmacija džemata kao temeljne polazne organizacione jedinice IZ-e i misijsko djelovanje na polju predanja i poslanja kroz džemat, buđenje svijesti kod pripadnika Islamske zajednice o važnosti i značaju džemata i podizanja stepena i višeg nivoa odgovornosti u tretiranju džemata.

Na kraju se obratio i direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret Abdibegović koji je zahvalio prisutnima na odzivu na ovu tribinu, glavnom imamu Medžlisa IZ-e Konjic na ažurnosti koju je iskazao u organizaciji tribine, te u nastavku obraćanja koje je bilo fokusirano na značaj, važnost, probleme i rješenja problema u džematu, kazao, između ostalog:

„Imam osjećaj da Medžlis Islamske zajednice Konjic ima svoju vrijednost i nosi je u tišini. Ima svoj značaj i drži ga za sebe. Ima vrijednost ljudi, prostora i znamenitosti i zadovoljava se s tim. Mi u Upravi za vjerske poslove Konjic držimo u rangu prvih medžlisa Islamske zajednice i nikad nam nije teško, niti strano niti daleko doći u vaš Medžlis. Osjećamo da jedan fluid misijskog djelovanja na ovom prostoru kod običnih ljudi koji su znali odgovoriti izazovima vremena i prostora, zaslužuje našu pažnju, sagledavanje i studij, kako bi smo mogli na toj platformi graditi nešto što će biti budućnost. Ovo što mi imamo danas, to je vizija naših predaka. Njihov pogled nije dopirao samo do njihovog danas njihova vremena, njihov pogled je dopirao do vremena u kom jesmo mi. Ako to razumijemo onda ćemo logički postaviti pitanje: Dokle naš pogled doseže, naša vizija, naše poslanje?... Konjic ima povijesnu važnost u tradiciji islama na našem području. Ovdje su pobožni ljudi, ja to znam, pitanje je šta danas radimo da naša omladina ostane pobožna, vezana za džemat. Brinemo li kada vidimo da nam je nešto džematliju odvelo od džemata, primjećujemo li to, imamo li komunikaciju i reakciju na takvu pojavu? Džemat je smiraj, džemat je porodica. Kakva su nam stanja u džematu-onakva kakva su u porodici, kakva su u porodici - onakva kakva su u džematu... Moramo sagledati sebe i kritično, pokušati vidjeti kako nas drugi vide sa strane, priznati i greške sebi i popravljati ih...", istaknuo je između ostalog direktor mr. Abdibegović.