Predavanja u tuzlanskim džematima
Autor: Džanan Ribić
Predavanje hfz. Kenana Musića u džamiji Tušanj
Hafiz Kenan Musić na predavanju u tuzlanskoj džamiji Tušanj – Slatina govorio je o zapostavljenim dimenzijama vjerovjesnikovog sunneta. Naglasio je da je danas posebno primjetno da se muslimani raspravljaju o onome što nije obavezno, a da sa druge stane ostavljaju ono što je obavezno.
- Naša obaveza je da budemo jedinstveni i da se držimo zajedno. Allah daje dunjalučka dobra onome koga voli i ne voli, ali osjećaj vjere Allah daje onome koga voli. Moramo težiti da slijedimo Allahovog poslanika, Muhammeda a.s., u svim aspektima života – kazao je hafiz Musić u svome uvodu.
Kada bi se islam mogao objasniti u jednoj rečenici, onda bi kako napominje hafiz Musić, svima trebalo reći da je islam kada čovjek ima stila.
Musliman ima stila zato što ne laže i što poštuje svoje roditelje. Stil podrazumijeva da vjernik ostavlja ono što je zabranjeno, a uzima ono što je dobro i plemenito.
Bošnjaci kao zadnji narod koji je primio islam Europi trebaju pokazati šta je islam i koliko je plemenit. Bošnjaci prenose emanet vjere u ovome dijelu Europe.
Hafiz Kenan Musić govorio je o stilu života Allahovog poslanika, Muhammeda a.s., i zapostavljenim dimenzijama vjerovjesnikovog sunneta, sa posebnim akcentom na noćni namaz, rad i poštovanje.
- Noćni namaz jedan je od zanemarenih sunneta. Previše danas trošimo vremena raspravljajući na koji način ljudi klanjaju, umjesto da više pažnje posvetimo noćnom namazu. Musliman u svojoj kući mora imati jednu intimu kada stane navečer u svojoj sobi pred Allaha. Posebno mjesto kod Allaha ima kuća u kojoj se klanja navečer.
Roditelji svoju djecu moraju učiti da rade za svoj život. Naša je svakodnevnica da naša omladina sa 26 godina i dalje od svojih roditelja uzima novac za svoje potrebe. Roditelju su dužni da svoju djecu uče da rade, i da ne ovise od njih. Dostojanstvo vjernika je da ovisi samo od Allaha – istakao je Musić.
Brojne su nedoumice prisutne oko ustajanja u znak poštovanja pred drugim ljudima. Okupljenim vjernicima na predavaanju pojašnjeno je da je i Allahov poslanik, Muhammed a.s, u znak poštovanja ustajao pred svojom kćerkom hazreti Fatimom. Vjernici bi trebali da i dalje nastoje očuvati to poštovanje, i ustajati pred svojim bližnjima, posebno roditeljima. Svaki vjernik mora čuvati svoje roditelje, ukazivati im poštovanje i činiti dobročinstvo.
Na samom kraju predavanja hafiz Musić okupljenim vjernicima savjetovao je da svaki dan uče dvije dove, posebno korisne za život, koje su danas zanemarene.
- Poslije namaza bilo bi dobro da u dovi naglasimo „Allahu pomozi mi da tebi budem zahvalan, da ti robujem i da te se sjećam“. Allah nam je dao slobodu, zdravlje i sigurnost, Allahu moramo zahvalni biti. Osim ove dove, ujutro i navečer trebamo tri puta reći „Zadovojan sam Allahom Gospodarom, mojom vjerom, i da mi je Muhamed a.s. poslanik“. Allah će nam otvoriti mnoga vrata u životu kada se trudimo. Ove dvije zanemarene dove moramo uvrstiti u svoju svakodnevnicu zaključio je hafiz Musić.
Glavni imam MIZ Tuzla, hafiz Ahmed Huskanović rekao je da vjernici sa području tuzlanskoga medžlisa redovno svake sedmice imaju priliku da se druže sa dobrim i kvalitetnim predavačima, i da se okoriste njihovim znanjem.
Nakon predavanja u amfiteatru kulturno-obrazovnog centra Tušanj-Slatina nastavljeno je druženje sa hafizom Musićem. Zainteresovani su imali priliku da hafizu Musiću postave brojna vjerska i životna pitanja pitanja koja ih zanimaju.
Predavanje u Vikaljskoj džamiji
Džemat tuzlanske Arslan-agine (Vikaljske) džamije organizirao je za svoje džematlije medicinsko predavanje sa dr. Nedimom Mujanovićem. Doktor Mujanović govorio je o značaju zaštitite srca i krvnoga pritiska, kao važnoga preduvjeta za neometan, zdrav i kvalitetan život.
Emir Šečić, imam Vikaljske džamije, rekao je da je srce u duhovnom i fizičkom smislu najvažniji čovjekov organ.
- Ako je srce u duhovnom smislu čisto, onda će i takav čovjek biti. Međutim, ako srce kod čovjeka nije čisto, onda se takav pojedinac nalazi u teškom duhovnom stanju – kazao je Šečić.
Dr. Mujanović istakao je da je hipertenzija – povišeni krvi pritisak, jedna od većih bolesti, sa kojom ljudi imaju sve većih zdravstvenih problema.
Visok krvni pritisak izaziva oštećenje srca, bubrega i mozga. Procjenjuje se da 26 posto ljudi u svijetu ima povišen krvni pritisak.
- Svako povećanje krvnog pritiska povećava rizik za kardiovaskularne bolesti. Veliki je problem što ljudi, naročito stariji ne dolaze redovno kod ljekara da kontrolišu svoje zdravlje. Starosna dob, genetika, kao i loše usvojene životne navike, poput cigareta, prekomjerne težine, stresa, i manjka fizičke aktivnosti, doprinose povećanju krvnog pritiska. Treba imati na umu da je povišeni krvni pritisak tihi ubica za svakoga pojedinca. Zlatni standard u medicini je krvni pritisak 140 sa 90. Tada možemo ustanoviti da osoba ima normalan krvni pritisak – naglasio je dr. Mujanović.
Visok krvni pritisak oštećuje krvne sudove, dovodi do srčanoga i moždanoga udara, utiče na otkazivanje bubrega.
Promjena životnih navika važan je preduvjet u očuvanju normalnoga krvnog pritiska i očuvanja zdravlja.
- Umjerenost u hrani i piću od posebne je važnosti. Svako prekomjerno povećanje tjelesne težine kod djece i odraslih dovodi do povećanoga rizika za razvoj karcinoma, moždanog i srčanog udara. Prestanak pušenja cigareta znatno može poboljšati zdtavstveno stanje ljudi. Pušenje je glavi krivac za karcinom pluća. Četiri miliona ljudi godišnje umire u svijetu zbog konzumiranja cigareta.
Osim pušenja, ljudi moraju da vode računa o redukciji unosa soli u svakodnevnoj ishrani. Redovna fizička aktivnost koja podrazumijeva minimalno 30 minuta hodanja dnevno smanjuje opasnost od hipertenzije. Hodanje u društvu poboljšava socijalne kontakte ljudi. Svakodnevna ishrana treba da bude bazirana na što većem unosu voća i povrća, i smanjenom unosu masnoća – ističe dr. Mujanović.
Srčani udar koji nastaje zbog povišenoga krvnoga pritiska godišnje usmrti veliki broj ljudi. Glavni simptomi infarkta su jaka bol u sredini grudnoga koša, koja se može širit po cijelome tijelu. Na tribini je naglašeno da je kod ljudi koji dobiju infarkt veliki problem što na vrijeme se ne jave u zdravstvenu ustanovu. Zakašnjeli dolazak u bolnicu, smanjuje mogućnost preživljavanja. Preporuke su da se najkasnije sat vremena nakon infarkta pacijent javi u bolnicu.
Upravo zbog ovih razloga dr. Mujanović svim prisutnima na predavanju, objasnio je demonstracijom na jednome mladiću, kako u praksi treba pružiti pomoć osobi koja dobije infarkt ili izgubi svijest.
