Vratimo se oazama ozdravljenja
Piše: mr.sc. Nihad Salihović
U međusobnim razgovorima, informacionim sistemima, trač partijama, udruženjima, političkim partijama i drugim međuljudskim relacijama mnogo se govori o materijalno - egzistencijalnoj ugroženosti ljudi. Učestalo se upoznajemo sa informacijama o novim bolesnicima koji potrebuju za novcem u svru liječenja. S druge strane, virus i zabluda samodovoljnosti, duhovne samoizolacije kod vjerničke populacije, nekvalitetne komunikacije, stagnacije tjelesnih, intelektualnih, interpersonalnih, liderskih i drugih potencijala se širi.
Nažalost, nerijetko i učeni ljudi uslijed brze dinamike života, pretjeranih materijalnih stremljenja, nekontrolisanog korištenja informacionih sistema i drugih negativnih aspekata zapadne civilizacije, privremeno suspenduju svoj um nad naprijed spomenutim izazovima. Sve navedeno nas navodi na uvjerenje i signalizira potrebu za promjenom paradigme pristupa prema opasnostima našega doba. U tom kontekstu smatramo nužnim vratiti se džematu, ali ne samo klanjanju beš-vakata u džamijama, nego i inkluzivno, kroz bar sedmična druženja, pristupiti mikro zajednicama koje predstavljaju oazu ozdravljenja. Islamski učenjaci kada tumače suru El-'Asr kažu da čovjek kao pojedinac ne može biti potpun musliman, već je nužno integrisati se u zajednicu te staviti svoje raspoložive potencijale istoj. Važnost ovih mikro zajednica, tj. oaza ozdravljenja, i zajednica općenito, prepoznaju i nemuslimani poput Eriha Froma, njemačko - američkog socijalnog psihologa i psihoanalitičara, Heraklita, Platona i drugih. U oazama ozdravljenja, poput ogranaka AKOSA, Prosvjetitelj-Muallima, Selsebila i drugih, zahvaljujući širokom spektru svojih aktivnosti, moguće je da maksimalno razvijemo svoje umne, tjelesne, estetske, duhovne, komunikacijske, liderske i druge potencijale. Ako uzmemo u obzir tvrdnje savremenih zapadnih psihologa, inteligencija je sposobnost snalaženja u novim nepoznatim situacijama, te u tom kontekstu psiholog Gardner dodaje sedam vrsta inteligencije.
S druge strane, zbog sve većeg broja faktora koji utiču i definišu našu inteligenciju Hauard Gardner, američki profesor psihologije je dodao i još dvije. Da bismo se podsjetili stečenog znanja i proširili naše znanje i inteligenciju, a u prilog potrebi za mikro- zajednicama, navodimo koje sve osnovne sposobnosti spadaju u inteligenciju: brzina i lahkoća učenja, apstraktno mišljenje, brzina osjetljivosti na zadati problem, razumijevanje ideja, te opšta sposobnost pojedinca, uključujući svrhishodnu primjenu svih iznad navedenih sposobnosti. Svi spomenuti potencijali se razvijaju u mikrozajednica. Ukoliko u određeno udruženje dolaze individue sa različitim obrazovnim profilima, što je slučaj sa Prosvjetiteljom, AKOSOM, Selsebilom i drugim, neminovno se formira odgojno - obrazovana situacija u kojoj svi uče od svih. Ovakav sistem educiranja, zahvaljujući brzom učenju je ključan u savremenim tokovima odgoja i obrazovanja a i dio je maim - stream diskursa u muslimanskim intelektualnim krugovima. S druge strane inteligencija se u vrijeme Muhammeda, a.s., i u kasnijim generacijama mjerila po žrtvovanju muslimana zarad zajednice, po nuđenju ideja, projekata, kao i po tome koliko se ko sjeća smrti. Sve navedeno je moguće primjeniti u malim zajednicama u kojima je Allahova riječ glavna. U inteligenciju također spada i brzina osjetljivosti na zadati problem. Mnogi siromasi zbog ponosa ne žele tražiti od drugih. Džemat nam pomaže u razvoju socijalne osjetljivosti i osluškivanju potreba drugih osoba. Da o njima razgovaramo a potom zajedničkim potencijalima bar djelimično smanjimo siromaštvo onima koji mu se ne mogu oduprijeti.
Nadalje, druženja u ime Allaha nas potiču na iznošenje raznovrsnih ideja a samo duhovno uvjerenje članova udruženja ih potiče na primjenu i realizaciju određenih humanitarnih ideja. Koristim priliku da pozovem sve muslimane koji su se udaljili od džemata da se vrate mikro oazama ozdravljenje u formi zajednice, kako bismo zajedno jačali u svakom pogledu te dali svoj doprinos u poboljšanju prvenstveno sebe a potom i okruženja u kojem živimo.
O autoru: Nihad Salihović je rođen 10. januara 1985. godine u Zvorniku. Nakon završetka Opšte gimnaziju u Lukavcu, upisuje studij na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici - Odsjek za islamsku vjeronauku. Na istom Fakultetu i magistrirao na master studiju „Menadžment kvaliteta u religijskoj edukaciji“ na temu „Liderstvo u poslaničkoj misiji Muhammeda, a.s.“ - komparativna analiza iskustava recentnih teoretičara menadžmenta i liderskih karakteristika Muhammeda, a.s., sa fokusom na lidersko-menadžerske kompetencije Resulullaha, a.s,. Trenutno je uposlenik Elektro-mašinske škole u Lukavcu.