A+ A A-

Specifičnu ramazansku atmosferu u Sarajevu promovirati kao turističku atrakciju

„Imamo ramazan usred turističke sezone, i tu će biti, može se reći, narednih desetak godina, jer sada turistička sezona kreće veoma rano. To je tu, među nama, a nije registrovano kao nešto što predstavlja turistički potencijal koji bi se mogao iskoristiti. Ramazanska atmosfera na Baščaršiji ima poseban čar koji ne treba tražiti negdje drugo. Dani ramazana, miris somuna, iftari, zajednički ibadeti, mukabele koje se na sve strane uče itd, sve to predstavlja odličan potencijal za turističku promociju od koje bi koristi imala cijela društvena zajednica“, kazao je za Rijasetov portal mutevelija Gazi Husrev-begovog vakuf Mustafa Vatrenjak. Govoreći o okruglom stolu „Religijski turizam perspektive i mogućnosti Islamske zajednice“, održanom u Sarajevu 15. jula 2014. godine, mutevelija Vatrenjak je istaknuo široke mogućnosti koje Bosna i Hercegovina nudi kada je riječ o vjerskom turizmu.

16-01-ok-sto-ghv-07-2014-1

Na ovom okruglom stolu je kazano da Bosna i Hercegovina po svom vjerskom i kulturnom naslijeđu spada među bogatije države u Evropi. Sarajevo je, tako, zbog svoje vjerske raznolikosti poznatije među turistima kao evropski Jerusalem. No i pored svega, u našoj zemlji još uvijek nije zastupljen vjerski turizam, a procjenjuje se da bi na ovoj grani turizma BiH svake godine mogla zarađivati značajna sredstva.

U cilju razvoja vjerskog turizma Gazi Husrev-begov vakuf je organizirao pomenuti okrugli sto na kojem se razgovaralo o ovoj vrsti turizma kao i potencijalima koje u tom smislu nudi naša domovina. Sumirajući rezultate okruglog stola, mutevelija GH vakufa Mustafa Vatrenjak prezentirane referate i vođene diskusije ocijenio je veoma uspješnim i motivirajućim te istakao opredjeljenje da se ovakvi okrugli stolovi organiziraju svake godine:

„Mislimo da ovaj okrugli sto treba da bude tradicionalan, da se održava svake godine kako bi se na taj način pratio razvoj vjerskoga turizma te promoviralo ono što se u međuvremenu ostvarilo“, kazao je mutevelija Vatrenjak.

Kada je riječ o turističkim potencijalima koje nudi Gazi Husrev-begov vakuf, zasada to su Gazi Husrev-begova džamija te muzej Gazi Husrev-bega koji se nalazi u Kuršumiliji medresi:

„Gazi Husrev-begov vakuf raspolaže brojnim objektima, ali moramo voditi računa o pijetetu tih objekata. Naprimjer imamo Gazi Husrev-begovo turbe koje bi bilo veoma zanimljivo, ali prema islamskoj tradiciji turbeta trebaju da imaju svoj mir i da se sa pijetetom odnosimo prema kaburu i onome ko je tu sahranjen. U tom smislu je, kako bismo dopunili našu ponudu, formiran i muzej Gazi Husrev-beg koji je otvoren u Kuršumliji medresi, koja je opet sama po sebi biser islamske arhitekture i jedan od rijetkih tako očuvanih“, rekao je Vatrenjak ističući da jednostavno iz objektivnih razloga nije moguće učiniti dostupnim sve turistima zanimljive objekte.

On se također osvrnuo i na začetke specifičnog vjerskog turizma sa početka prošlog stoljeća kroz organiziranje ženskog mevluda u Begovoj džamiji:

„Prvi put je 1932. godine napravljen mevlud za žene, jer je Begova džamija bila izrazito muška džamija, i od tada je to postala tradicija, tako se to vremenom pretvorilo i u jedan turistički atraktivan sadržaj za žene iz drugih dijelova BiH, da dođu u glavni grad i prisustvuju mevludu“, rekao je Vatrenjak te dodao:

„Danas nažalost nemamo religijskog turizma u džamiji. To su više historijski nacionalni spomenici koje ljudi posjećuju. Posjeta objektu je ujedno i informiranje o islamu kao religiji tako da je to ujedno i kulturni i vjerski turizam“.

Inače, na prvom okruglom stolu posvećenom vjerskom turizmu učešće su uzeli prof. dr. Nusret Isanović koji je govorio na temu „Turizam – moderni izazov Islamskoj zajednici“, zatim prof. dr. Jasmina Osmanković  „Turistički potencijal Islamske zajednice“,  prof. dr. Almir Peštek „Savremeno upravljanje destinacijama“, prof. dr. Jasminko Mulaomerović  „Prirodni resursi za razvoj vjerskog turizma“, Una Bejtović „Sarajevo umjesto Istanbula“, Safer Muminović „Vizuelno-tehnička promocija Islamske zajednice“, mr. Ahmed Lavić „Gazi Husrev-begov vakuf kao potencijal Islamske zajednice“, te Ramiz Jelovac „Mogućnosti medžlisa u oblasti turizma na primjeru MIZ Mostar“ i mr. Dženan Handžić  koji je govorio na temu „Potencijal medresa u oblasti turizma na primjeru medrese u Visokom“. Također vrijedi dodati da će biti izdat i zbornik radova sa okruglog stola te je donesen zaključak da se oformi stručni tim ljudi koji će napraviti strategiju rada Islamske zajednice u oblasti turizma.