Ljepota islamske arhitekture

Džamije nesumnjivo predstavljaju nezaobilaznu sastavnicu egzistencije svakog praktičnog vjernika muslimana. One su, također, centralno mjesto okupljanja zajednice muslimana - džemata i njenog duhovno-vjerskog, odgojno-obrazovnog i kulturnog uzdizanja.

Izgradnja džamije ili mesdžida, u vjerskom smislu, predstavlja vrijednu potvrdu čovjekovog uvjerenja u milost i nagradu Allaha i brige za susret s Njim na Sudnjem danu. Izgradnja džamije predstavlja nadgradnju na temeljne stubove islama.

U ovom tekstu predstavit ćemo vam neke od najpoznatijih i najljepših džamija u svijetu.

Deset munara
Poslanikova a.s. džamija u Medini, Saudijska Arabija, može u normalnim uslovima primiti 650.000 klanjača, dok za vrijeme ramazana i hadždža broj klanjača za vrijeme jednog namaza prelazi i milion.
Ima deset munara od kojih njih šest imaju visinu po 104 metra. Ovaj veleljepni objekat ima 85 vrata koja su široka tri, a visoka šest metara, 27 pokretnih kubbeta koja su teška po 80 tona, njihov prečnik je oko 18 metara.
Džamija se kontroliše sa 543 kamere, ozvučenje u njoj sačinjava 206 pojačala, svaki jačine po 600 vati, i 3.500 zvučnika. Tu su i dvije velike biblioteke, institut za snimanje i produkciju Mesdžida, te brojne druge pomoćne službe. Također, Mesdžid ima i veliki parking koji se nalazi ispod zemlje i to na dva nivoa, a na koji se mogu parkirati 4.444 auta.

Poslanikova a.s. džamija u Medini

Prva Poslanikova a.s. džamija, koja je izgrađena na mjestu na kojem se zaustavila njegova deva, bila je veoma skromna građevina. Njene prvobitne dimenzije su bile 35 sa 30 metara, a u njenoj gradnji je učestvovao i sam Muhammed a.s.

Plava džamija jedna je od najljepših u Istanbulu. Ima šest visokih elegantnih munara. Izgrađena je od 1609. do 1616. godine. Četverokutnog je tlocrta, ima troja vrata, od kojih se glavna i najveća se otvaraju na veliko dvorište. Glavna centralna kupola visoka je 43 metra.
Ima 260 prozora. Pravo ime joj je džamija Sultana Ahmeta I (Sultanahmet Camii) ali Evropljani je zovu Plava džamija zbog prekrasnih plavih, zelenkastih i bijelih pločica na nižim zidovima džamije i na galeriji.

Plava džamija u Istanbulu

Sulejmanija (turski: Süleymaniye Camii) ili Mihrimah-Džamija u Istanbulu, izgrađena između 1550. i 1557. godine, prelijepo je djelo najvećeg osmanlijskog arhitekte i graditelja Sinana.
Njen klasičan tlocrt turskih bogomolja, primijenjen na varijantama na hiljadama mošeja sagrađenih od 15. do 19. stoljeća, nadahnut je Aja Sofijom (Hagia Sophia). Ali, kako je sjaj Justinijanove crkve trebao biti nadmašen, Sinan je isplanirao građevinu tako da je dobio ozbiljno geometrijsko remek-djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu.

Sulejmanija džamija u Istanbulu

Sve je podređeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za uređeni prostor koji on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred džamije nalazi se otvoreno dvorište sa stupovima, a džamija je u žarištu grupe građevina u koju spada utemeljiteljev grob, medresa, bolnica, kuhinje i hamami. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva. 

Preskupo, ali fascinantno
Džamija Hasana II u Kazablanci, Maroko, ima najvišu munaru na svijetu - 210 metara!
Marokanski mermer svuda. Drvo cedar je korišteno za plafon koji se otvara za vrijeme ljetnih dana pošto džamija nema ventilaciju pa kad dođe 25.000 vjernika, koliko može primiti džamija, mora im se dati vazduha. Taj krov teži 1.100 tona i ručni je rad.
Za pravljenje jednog metra krova potrebna su četiri dana. Džamija je završena za šest godina, od 1987. do 1993., pošto je 2.500 radnika i 10.000 zidara radilo 24 sata dnevno. Lusteri su od venecijanskog stakla, manji teže po 400, a oni veći 800-1.100 kilograma. Spolja, na platou, ima mjesta za 80.000 vjernika.

Džamija Hasana II u Kazablanci

Džamija je sagrađena na tlu "otetom" od Atlantskog okeana i gotovo pola građevine leži iznad vode Atlantika. Sva vrata džamije su napravljena od titanijuma kako ne bi korozirao od morske vode i kako se ne bi boja mijenjala. Preskupo, ali fascinantno.
Izgrađena pored jdnog od najvećih svjetskih trgova, u iranskom gradu Isfahanu, Imam džamija je popločano svjetsko čudo. U potpunosti je prekrivena, i iznutra i izvana, blijedo plavim i žutim keramičkim pločicama (koje su zaštitni znak grada Isfahana). Izgrađena je u 17. stoljeću, a pločice stvaraju efekat kao da mijenjaju boje, u zavisnosti od osvjetljenja.
Glavna kupola je visoka 54 metra i oslikana je stiliziranim cvijetnim mozaikom, a veličanstveni 30 metara visok portal je najuzvišeniji primjer arhitektonskih stilova iz safavidskog perioda (1502.-1772.). Džamija je postavljena koso u odnosu na trg, na oko 45 stepeni, tako da je orijentirana prema Meki.

Džamija Sheikh Zayed bin Sultan Al Nahyan ili Velika džamija, nalazi se u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, Abu Dabiju. Najveća je u ovoj zemlji i treća po veličini u svijetu.
Može primiti 40.000 vjernika, od čega 7.000 u unutrašnjosti. Četiri munare izdižu se do visine 115 metara. Iako treća po veličini, nakon dva sveta hrama u Meki i Medini, ovu džamiju krasi najveća kupola od svih, visoka 83 metra i teška tone, te još 57 manjih, različitih veličina. Ona je jedno od najpoznatijih muslimanskih svetilišta.

Džamija Šeika Zayeda u Abu Dhabiju

Srce Čečenije
Najveća džamija u Evropi nalazi se u Čečeniji! Čečenski predsjednik Ramzan Kadirov otvorio je 18. oktobra 2008. u Groznom najveću džamiju u Evropi na svečanosti pod strogim mjerama sigurnosti, koja bi trebala simbolizirati pacifikaciju te republike. Džamija koja može primiti do 10.000 vjernika nosi ime Ahmada Kadirova, Ramzanovog oca, bivšeg muftije i čečenskog predsjednika ubijenog u atentatu u maju 2004. Prije nego što se svrstao na stranu Moskve, pozvao je na džihad protiv Rusije.
Naime, kad je ujesen 1999. godine u Čečeniji izbio drugi rat (nakon što su prvi Čečeni dobili) Kadirovi su odlučili stati na stranu vlade iz Moskve jer su ustvrdili kako su se "vehabije i internacionalni džihadisti infiltrirali u Čečeniju kako bi je preoteli za svoje ciljeve i kako bi preko Čečena vodili svoj sveti rat sa Rusijom". Moskva je njihovu promjenu strategije nagradila time što je muftija Ahmed Kadirov imenovan predsjednikom.

Mjesto molitve inaugurirano je 18. oktobra 2008. u prisutnosti više od 2.000 zvanica. Cjelinu, nazvanu Srce Čečenije, uz džamiju čine i islamski univerzitet, medresa, islamska biblioteka i studentski dom.

Džamija Sultan Omar Ali Saifuddin u glavnom gradu Bruneja, Bandar Seri Begawanu, jedan je od najljepših primjera islamske arhitekture. Ona nije samo jedna od glavnih atrakcija turizma u glavnom gradu, nego u cijeloj zemlji. Njena gradnja je dovršena 1958.
Glavna kupola je sva od zlata. Munara je visoka 44 metra, a do vrha dovodi moderni lift. S vrha munare pruža se prekrasan pogled na cijeli glavni grad Bandar Seri Begawan. U unutrašnjosti su veličanstveni mozaici, mramorni stupovi i lukovi. Zanimljivo je da je većina materijala uvezena iz inozemstva. Mramor iz Italije, granit iz Šangaja, rasvjeta iz Engleske, a tepisi iz Saudijske Arabije.

Džamija Sultana Omara na Brunejima

Sveti hram
Al-Aksa je čuvena džamija s pozlaćenim krovom u Jerusalimu. Ovaj hram je treće mjesto po svetosti u islamu, odmah iza Mesdžidul-harema, odnosno Kabe u Meki, i Poslanikove džamije u Medini.
Mesdžidul-Aksa je, po islamskoj literaturi, drugi mesdžid koji je u slavu Allaha izgrađen na Zemlji i to, kako se prenosi od Muhammeda a. s. u jednom hadisu, četrdeset godina nakon gradnje Mesdžidul-harema.

Džamija Mesdžidu-l-aksa u Jerusalemu

Nalazi se na prostoru svete zemlje što ju je Allah u nasljeđe dao Ibrahimu a.s. Na tom prostoru su se stoljećima nizali poslanici Benu Israila jedan za drugim tako da, kako neke predaje kažu, tamo nema mjesta gdje neki poslanik ili neki melek sedždu nije činio.
U Mesdžidul-Aksi je u noći isra'a i mi‘radža obavljen, najvjerovatnije, najveličanstveniji od svih namaza gdje su saffove činili Allahovi poslanici, a imam je bio poslanik Muhammed a.s., koji je odatle otišao posjetiti sedam nebesa i susreti se s Allahom lično (mi‘radž). Na tom će se mjestu, prema predajama, okupiti ljudi na Sudnjem danu za suđenje.

Džamija Faisal u Islamabadu najveća je džamija u Pakistanu i južnoj Aziji i šesta najveća u svijetu. Ima kapacitet za smještaj približno 300.000 vjernika, 100.000 u glavnoj molitvenoj prostoriji, dvorištu i trijemima te još 200.000 u dodanim terenima.
Time Džamija Faisal ima treći najveći kapacitet smještaja vjernika nakon Mesdžidul-harema u Meki i Poslanikove džamije u Medini.

Faisalova džamija u Islamabadu

Svaka od četiri munare džamije su visoke po 80 metara i to su najviše munare u južnoj Aziji. Džamija Faisal je dobila ime po saudijskom kralju Faisal bin Abdul Azizu, koji je podržao i finansirao projekt. 

Nedžad Jamaković (www.sarajevo-x.com)